Preduvjeti nastanka i počeci reformacije, tijekovi njezina razvoja te posljedice koje je reformacija imala na daljnji razvoj i Katoličke crkve i protestantskih crkava i njihovih teologija te na razvoj kršćanstva i kršćanske teologije u cjelini. Različite teme obrađene su u knjizi "Petsto godina kasnije. Što nam je reformacija donijela, a što odnijela?", koja je zapravo zbirka teoloških tekstova autorice Lidije Matošević. Knjiga, dakle, predstavlja autoričin doprinos tematici koja u Hrvatskoj nije dostatno istražena. Sazivanje Tridentskog koncila u XVI. stoljeću te velike crkvene reforme koje su nakon njega uslijedile i znatno utjecale na daljnju profilaciju Katoličke crkve i njezine teologije mogu se smatrati reakcijom i odgovorom na reformacijska gibanja. Stoga, iako reformacija na našim prostorima nije uzela većeg maha, doprinosi razumijevanju reformacije istodobno su i doprinosi razumijevanju povijesti Katoličke crkve i katoličke teologije kao važne odrednice hrvatske povijesti i identiteta.
VEZANI ČLANCI:
Sastoji se od dvanaest tekstova koji se bave odnosom između pokreta reformacije i dijela tadašnjih crkvenih praksi i pobožnosti, razvojem teologije Martina Luthera te njegovim odnosom prema srednjovjekovnoj teologiji i filozofiji, reformacijskom raspravom s onodobnom teologijom o odnosu između autoriteta Svetog pisma i crkvene tradicije, reformatorskim odnosom prema autoritetu Svetog pisma te unutarprotestantskim sporovima koji su odatle proizišli, nastankom i artikulacijom Lutherove "teologije križa", odnosom između reformacije i mističkih tradicija, reformacijskom raspravom o ondašnjoj praksi prodaje indulgencija te njihovom teološkom pozadinom, reformacijskim shvaćanjem naravi i poslanja Crkve te crkvenog jedinstva, nekim važnim doprinosima reformacije kršćanskoj teologiji općenito, kao i nekim njezinim problematičnim nedostacima, reformacijskom raspravom o Božjoj milosti te odnosom između milosti i ljudskih djela, fenomenom ikonoklazma kao posljedice reformacijskih gibanja te, napokon, reformacijskim razumijevanjem sakramenata i unutarprotestantskim sporom oko krštenja djece. Osim što autorica govori o doprinosima reformacije kršćanskoj teologiji općenito, bavi se i nekim problematičnim nedostacima do kojih je došlo tijekom razvoja reformacije, odnosno protestantizma.
Među pozitivnostima koje je reformacija donijela autorica ističe blagodat sekularizacije, ponovno otkrivanje Svetog pisma te ponovno otkrivanje dimenzije Crkve kao naroda Božjeg. Na vrlo otvoren način i beskompromisno autorica navodi i propuste do kojih je stjecajem raznih povijesnih okolnosti došlo na protestantskoj "strani" te ovdje osobito ističe djelomični protestantski zaborav sveopće dimenzije Crkve, zaborav Crkve kao transhistorijskog zajedništva te nedostatnu profiliranost uloge Crkve u procesu pomirenja pojedinca s Bogom. Bavi se i odnosom Martina Luthera prema tzv. mistici patnje koja je u kasnom srednjem vijeku predstavljala ujedno i svojevrsnu demokratizaciju mističkih ideja. S obzirom na to da u teološkoj literaturi o reformacijskim temama na hrvatskom jeziku prevladavaju katolički tekstovi i pristupi, ova je knjiga zanimljiva već i zbog toga što u njoj reformaciju i njezinu teologiju predstavlja i vrednuje teologinja koja dolazi iz reformacijske baštine. Lidija Matošević studirala je i diplomirala katoličku teologiju te filozofiju i povijest na Sveučilištu u Zagrebu.
Godine 2003. doktorirala je teologiju na protestantskom Teološkom fakultetu Sveučilišta u Heidelbergu, a za knjigu "Lieber katholisch als neuprotestantisch. Karl Barths Rezeption der katholischen Theologie 1921-1920 (Neukirchener Verlag 2005.)" primila je John Templeton Award for Theological Promise (2007.). Primjetno je njezino nastojanje oko objektivnosti, konstruktivnih ekumenskih perspektiva, pomirenja i zajedničkih kršćanskih temelja vjere. Nije joj cilj tendenciozno prozivati i diskvalificirati bilo koju stranu, nego se prijepornim pitanjima trudi pristupati s potrebnim znanstvenim odmakom u svrhu realnog prikaza okolnosti nastanka i razvitka pojedinih teoloških naglasaka vezanih za pokret reformacije. Uspoređena s drugim tekstovima o reformaciji ne samo na hrvatskom jeziku nego i na drugim "velikim" europskim jezicima – koji su nerijetko, osobito oni raniji, u znaku polemike i naglašene apologetike – knjiga nadilazi jednostrane konfesionalne prikaze.
