Iako omalen rastom (175 cm), Dragan Stojković Piksi bio je jedan od najvećih nogometaša u povijesti srbijanskog nogometa. Pamte ga po mnogim pobjedama i golovima, ali prije svega po utakmici Jugoslavija – Španjolska (2:1) u osmini finala SP-a u Italiji 1990. godine. Sjajan lažnjak i varka za 1:0, pa pobjedonosni pogodak iz slobodnog udarca u produžetku samo su minijature kao portret jedne velike karijere.
Modrićev kompjutor
U razgovoru uoči velike utakmice u Maksimiru, Dragan Stojković, trener japanske Nagoye, izravan je i vrlo konkretan. Nema kod njega alibija ni unaprijed izgubljene utakmice, kako se posljednjih dana može osjetiti u medijima i razgovorima.
– Da, opasan je taj Modrić. Momak ima kompjutor u glavi. Mnogima se ne sviđa njegov stil, no on je taj koji donosi prevagu. Sjećam ga se još iz vremena dok je igrao za zagrebački Dinamo. Djelovao je impresivno i već tada me zaintrigirao – prisjeća se Stojković i nastavlja:
– Zvao me jedan prijatelj iz Hrvatske i rekao mi tko je taj žgoljavi plavi dječak. I to me odmah zaintrigiralo, riječ je o vrhunskom igraču i nije dobro da je baš sada ušao u formu.
Kako se približava dvoboj osjeća se da su Hrvati i te kako samouvjereni. Legendarni Ćiro Blažević prognozirao je da će na semaforu nakon 90 minuta pisati 4:0!
– To je rekao? Baš odlično. Sjećam se da je slične izjave davao i 1999. godine. Govorio je da će nas masakrirati, da je Hrvatska puno bolja i da je to završena priča. Vidio sam ga poslije te utakmice. Bio je izgubljen, blijed kao krpa. Siguran sam da je morao u bolnicu da ga priključe na infuziju. Lako bi se moglo sve to ponoviti.
Bili ste jedan od najboljih igrača u epskom dvoboju te 1999. godine. Što biste savjetovali reprezentativcima Srbije, kako da se ponašaju u grotlu Maksimira?
– Ne trebamo računati na to da će nas dočekati s crvenim tepihom i karanfilima. U Zagrebu će utakmica biti na rubu ključanja, vidim da mediji podgrijavaju ozračje, ali sam uvjeren da će na travnjaku sve proteći u duhu fair-playa.
Stojković prati i što se piše i govori u medijima.
– Vidim da ste počeli kuhati po medijima. Pročitao sam da su nas u Zagrebu 1999. godine svi vrijeđali, uključujući i sakupljače lopta i mažoretkinje (to je izjavio Albert Nađ, nap. a.). Iskreno, ja se toga ne sjećam. Bit će sada svakakvih priča, a svi mi koji se pojavljujemo u medijima i dajemo izjave moramo biti prije svega korektni i okrenuti sportu.
U dvoboju prije 14 godina, koji je završen 2:2, pokazali ste iznimnu psihičku stabilnost. Sudac Aranda isključio je Zorana Mirkovića jer je Roberta Jarnija uhvatio za međunožje.
– Takvu glupost naši reprezentativci sada ne smiju napraviti, ne možemo pasti dva puta na istu foru. Mirković nas je ostavio na cjedilu, cijelo drugo poluvrijeme igrali smo s igračem manje. No, bili smo vrlo iskusni, psihički jaki i možda nam je to bio i plus. Ali, nikako ne bih preporučio da naši igrači sada to isprobavaju.
Mnogi naglašavaju neiskustvo srbijanskih nogometaša kao veliki minus?
– Mislim da se u tome malo pretjeruje. Stalno se piše da imamo mladu, neiskusnu momčad, a mi imamo Kolarova i Ivanovića, prekaljene nogometne internacionalce iza kojih su brojne velike utakmice.
Mihajlović sve zna
Imate li nekakav poseban savjet za Sinišu Mihajlovića?
– Naravno da nemam. Mihajlović je izbornik, zna svoj posao, prati i najbolje poznaje momčad. Uz to ima i toliko nogometnog iskustva, a po prirodi je hrabar. Znam da će momčad u Maksimir doći apsolutno spremna.
Je li Srbija već potpuno završila svoj put u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo u Brazilu sljedeće godine?
– Brazil nam je trenutačno prilično daleko, no pobijedimo li u Maksimiru nećemo biti potpuno bez izgleda. U slučaju poraza, bit će nam teško, rekao bih gotovo nemoguće. No, kvalifikacije se ne dobivaju niti gube u utakmicama visokog naboja.
Što mislite o ideji izbornika da zabrani nogometašima seks?
– Važno je samo da dođemo do pobjede, sa seksom ili bez njega. Nisam sklon bilo kakvim zabranama, ili znate i možete igrati ili ne. Niti će zabrane odmoći onima koji znaju igrati, niti će pomoći onima koji ne znaju.
...ma ja se sjecam toga Piksija kako su ga forsirali, kako je izvodio svaki slobodni, svaki korner, i svaku loptu mu se guralo. ...isto se sjecam kako je taj Piksi iste te g. 1990 od Njemacke dobio po tamburi 4:1,, a kako je protiv Argentine promasio penal. ...a od 1990 do 1994 je svega dao 6 golova (za Veronu i Olimpique) - a ono igrac Juge 1988 i 1989... Nije on bio nit da Bobanu ili Savicevicu kopacke cisti. ...i sada ce Piksi nama nesto pricati o Luki ili o nijansama? Ajme reci ovako, pored Hrvatske reprezentacije, je Srpska kao Crno-Bijeli-TV pored Plazme HD-kvalitete.