Udruga poslodavaca u zdravstvu (UPUZ) upozorila je u četvrtak ministra zdravstva Vilija Beroša na otvorena pitanja oko ostvarivanja prava iz radnog odnosa za vrijeme koronavirusa, poput onoga da sat boravka kod kuće zdravstvenog radnika vrijedi više nego sat rada u ustanovi.
UPUZ u otvorenom pismu ističe kako uputa Ministarstva zdravstva po kojoj radnik dok čeka poziv poslodavca ima pravo na plaću u visini prosječne plaće koja mu je isplaćena u posljednja tri mjeseca, dovodi do toga da su radnici koji inače rade prekovremeno, noću, vikendom, u drugoj smjeni, pripravni su i sl., više plaćeni kada su kod kuće, nego kada primjerice rade osmosatnu smjenu prije podne kada im se plaća obračunava temeljem stvarno odrađenih sati.
"Navedeno znači da u pojedinim slučajevima sat boravka kod kuće vrijedi više nego sat rada u zdravstvenoj ustanovi. Slijedom uputa nadležnih tijela, zdravstvene ustanove, osim pojedinih odjela zavoda za javno zdravstvo, zavoda za hitnu medicinu, te odjela intenzivne medicine, infektologije, hitnog prijama i izolacija u bolničkim ustanovama, imaju značajno smanjen opseg posla zbog odgode postupaka koji nisu hitni ili prioritetni, te je za isti potrebno manje osoblja", navodi u pismu ravnatelj UPUZ-a Dražen Jurković.
Video - Vodeći hrvatski znanstvenici predviđaju kada bi mogla završiti pandemija
Smatra i da se manje odrađenih prekovremenih sati nego u uobičajenim okolnostima i zbog toga manja ukupna primanja radnika ne mogu tumačiti kao smanjenje plaće. Jurković ističe i kako je nejasno kako se evidentira navedeni prekid rad u evidenciji o radnom vremenu radnika te na koje sate se prekovremeni sati obračunavaju .
Kad je riječ o naknadi plaće zdravstvenom radniku za vrijeme samoizolacije, kojemu je otvoreno bolovanje, nejasno je kako postupiti oko isplate naknade plaće s obzirom da radnik na bolovanju prima naknadu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje temeljem bolovanja.
Kad je riječ o uputi da se godišnji odmori mogu iskoristiti do 30. lipnja iduće godine UPUZ upozorava kako postoji mogućnost, ukoliko će se radnici upućivati na godišnje odmore samo u periodu kada njima odgovara, da će u istom periodu na godišnjem odmoru biti toliko radnika da neće biti moguće rad organizirati na kvalitetan način.
"Mišljenja smo da je nužno prilikom organizacije rada imati u vidu očekivano povećanje pružanja zdravstvenih usluga u narednom razdoblju, te trenutnom organizacijom rada odnosno rasporedom korištenja godišnjih odmora, slobodnih dana i planiranjem prekovremenog rada, omogućiti neometan rad svih službi i po proteku epidemije".
Pojedine zdravstvene ustanove odredile su zdravstvene radnike koji su zaduženi za rad s pacijentima kod kojih postoji sumnja da su zaraženi koronavirusom a u primarnoj zdravstvenoj zaštiti osnovane su tzv. izdvojene COVID ambulante, pa je nejasno imaju li ti radnici pravo na poseban dodatak na uvjete rada. Oko COVID ambulanti javila se i pitanje na koji način se za rad plaćaju koncesionari, odnosno da li domovi zdravlja na bilo koji način sudjeluju u plaćanju koncesionara za rad u predmetnim ambulantama.
"Uvažavajući okolnosti uzrokovane epidemijom bolesti COVID – 19, mišljenja smo da bi što skorije rješavanje pitanja obračuna prekovremenog rada zaustavilo daljnje gomilanje troškova koji nisu nužni, a još manje su poželjni s obzirom na nepredvidive razmjere negativnih financijskih učinaka ove krize. Također smo mišljenja kako je pored svih pozitivnih koraka koji su poduzeti radi upravljanja i obuzdavanja epidemije bolesti COVID – 19, potrebno osnažiti napore za donošenje specifične legislative prilagođene izvanrednim uvjetima rada", navodi se u pismu UPUZ-a ministru zdravstva.
