Izbori za Europski parlament, na kojima će tijekom četiri dana glasati do 360 milijuna ljudi u 27 država članica EU, započinju u četvrtak, a Nizozemska je prva zemlja koja glasuje. Hrvati će na birališta izaći u nedjelju, 9. lipnja. Izlazeći iz pandemije bolesti COVID-19 s prigušenim gospodarskim rastom, šokirana ratom u Ukrajini, boreći se s rastućom imigracijom i pokušavajući se suočiti s opasnostima koje donose klimatske promjene, Europska unija ulazi u ove izbore prepuna neizvjesnosti o putu koji slijedi. Riječ je također o prvim izborima otkako je Velika Britanija postala jedina zemlja koja je formalno napustila Europsku uniju, 2020. godine.
Ako su predizborna predviđanja točna, krajnje desne stranke ovoga će puta proći bolje nego ikada prije, potencijalno utječući na sve politike EU, od migracija i klime do izbora sljedećeg predsjednika Europske komisije.
Ispitivanje javnog mnijenja u Nizozemskoj koje je naručila televizijska kuća Euronews pokazuje da bi krajnje desna Stranka za slobodu (PVV) Geerta Wildersa mogla osvojiti 8 od 31 mjesta u Europskom parlamentu. Ako bi se dobar rezultat krajnje desne stranke u Nizozemskoj ponovio i u drugim zemljama, one bi zajedno mogle osvojiti desetke novih mjesta u parlamentu, koji ima ovlasti mijenjati i blokirati zakonodavstvo EU.
VEZANI ČLANCI:
Nakon Nizozemske, u petak se glasa u Irskoj, a u subotu slijede Latvija, Malta i Slovačka. Češka i Italija glasaju dva dana: 7. i 8. lipnja odnosno od 8. i 9. lipnja. U ostatku EU izbori će se održati u nedjelju, 9. lipnja. Nakon što se glasovi prebroje i političari izaberu na svoja mjesta u Europskom parlamentu, političke stranke formirat će različite paneuropske skupine.
Europska pučka stranka desnog centra (EPP) najveća je takva skupina u posljednjih 25 godina, iako nijedna skupina nikada nije imala parlamentarnu većinu. Drugi trenutačni blokovi su socijalisti i demokrati lijevog centra (S&D); liberalno-centristička Obnovimo Europu (Renew); ekološki Zeleni; krajnje desni Identitet i demokracija (ID), zatim manje radikalna, ali nacionalistička desnica Europski konzervativci i reformisti (ECR) te radikalna socijalistička skupina, Ljevica. Tu su i nesvrstane stranke i neovisni zastupnici.
Nakon što budu objavljeni rezultati i novi parlament počne poprimati oblik, čelnici EU okupit će se na neformalnom summitu kako bi započeli proces odabira novog predsjednika Europske komisije, najmoćnije izvršne pozicije u EU. Sadašnja predsjednica Komisije Ursula von der Leyen traži drugi mandat. Kako bi osigurala mjesto predsjednice, Von der Leyen mora dobiti potporu kvalificirane većine čelnika EU, a zatim Europski parlament mora odobriti njezinu nominaciju većinom glasova. Godine 2019. Von der Leyen je odobrena s razlikom od samo devet glasova. S očekivanim rastom stranaka krajnje desnice u parlamentu, ona bi se ovaj put mogla suočiti s još težim izazovom kako zadržati svoj posao.
Hoćete li izaći na europske izbore ove nedjelje, možete odgovoriti u anketi u nastavku i pisati nam u komentarima.
GALERIJA Ovo su ljudi koji su izabrani za zastupnike u Hrvatskom saboru
Tko nas je pitao želimo li u NATO? Tko je promjenio izborni zakon radi ulaska u EU ? Tko je zabranio narodne referendume ? Tko sada radi zamjenu stanovništva? Zašto onda izlaziti na izbore i davati legitimitet okupatoru ? U okupiranoj zemlji NE izlazi se na izbore. Ne daje se legitimitet okupatoru. Ne daje se legitimitet ustavnom sudu, jer ustavni sud je pogazio sva demokratska načela tako što je učinio narodni referendum praktički nemogučim za provesti, tako što je dozvolio fašizam u zemlji dopuštanjem uvođenja COVID putovnica, i tako štiti vladajuću HDZ SDP yugo elitu već 30tak godina. Nema smisla. Čemu se pretvarati ? U principu živimo tehnokratski feudalizam ,pa izbori uopće nisu bitni. Nećemo prestati biti robovi.