Iako otkupna cijena pšenice gotovo da stagnira, cijene kruha, osnovne životne namirnice, neprestano rastu. Situacija je posebno frustrirajuća za domaće ratare koji najavljuju smanjenje površina pod pšenicom ove jeseni. Najskuplji kruh jedu Skandinavci, a najjeftiniji Ukrajinci i Rusi. Hrvatska je na sredini europske ljestvice, no mnogi se i dalje pitaju: plaćamo li kruh previše?
Matija Brlošić, član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore, ističe da su cijene pšenice pale na razinu od prije 25 godina, dok su cijene kruha višestruko porasle. "Očito se u lancu od brašna nadalje nešto dogodilo, troškovi su porasli, ali pitanje je jesu li doista toliko porasli", rekao je Brlošić za HRT.
Prema riječima Tomislava Satlera, vlasnika pekarskog obrta iz Osijeka, rast cijena kruha nije samo posljedica cijene pšenice. "Osim sirovine, cijena rada, režija, margarina, mesnih sirovina i ulja također su značajno porasle, od 20 do 30 posto", objašnjava Satler.
Pitamo vas u anketi mislite li da plaćamo kruh previše?
