Iako je početak ovogodišnjeg srpnja donio je manji broj turista u Hrvatsku u odnosu na isti period lani, ministar turizma Gari Cappelli vrlo je zadovoljan ovogodišnjim turističkim podacima. Posebno jer oni upućuju na to da Hrvatska postaje destinacija za cjelogodišnji, a ne samo ljetni turizam.
Koji su podaci o dolascima i noćenjima za cijeli srpanj?
Vrijeme je i da prestanemo gledati na naš turizam kao na pojavu sezonskog karaktera. Ponosan sam što svi pokazatelji koje imamo govore kako naša zemlja postaje destinacija cjelogodišnjeg turizma. U srcu turističke godine, s obzirom na kapacitete, mi i nemamo mjesta za rast turističkog prometa zato tim više veseli što jača turistička aktivnost izvan ljetnih mjeseci. U dosadašnjem dijelu godine bilježimo gotovo 10,9 milijuna turističkih dolazaka, kao i više od 55 milijuna noćenja. S navedenim brojkama dolasci i noćenja su u plusu od šest posto u odnosu na isto razdoblje lani.
Što se samog srpnja tiče, imamo više od 4,4 milijuna dolazaka te 29,6 milijuna noćenja. Iako je broj dolazaka na razini lanjskog srpnja, noćenja je više, što upućuje na prosječni dulji boravak gostiju kao i očekivano veću prosječnu potrošnju gosta u destinaciji. Imamo sve veći broj dolazaka u razdoblju pred i posezone, što je rezultat kvalitetne i raznolike turističke ponude koja više ne počiva samo na suncu i moru. Rezultat je to boljeg aviopovezivanja naše zemlje sa svijetom. U taj smo program uložili 30 milijuna kuna pa sada imamo 70 letova više, 15 posto više rotacija te 20 posto više gostiju.
Kolika će biti zarada od turizma ove godine?
Točan iznos znat ćemo početkom iduće godine. No, već je sada, prema podacima HNB-a, poznato kako su prihodi od turizma u prva tri mjeseca rasli za 14 posto u odnosu na isto razdoblje lani kada smo imali rekordnu godinu s 11 milijardi eura prihoda. Prema Strategiji razvoja turizma RH do 2020. planira se daljnji rast, i moram reći kako idemo upravo tim putem. Situacija u sektoru je povoljna pa sam upravo zato nedavno pozvao i poslodavce u turizmu da povećaju materijalna prava svojim radnicima. Plaće radnika u turističkom sektoru su ispodprosječne i to treba mijenjati jer je čovjek ključ uspjeha, to nije floskula, nego jednostavno potreba – turizam je uslužna djelatnost i mora se odvijati na visokoj razini, a to je nemoguće očekivati ako je radnik potplaćen, ne prima plaću, radi u nehumanim uvjetima.
Kako će Hrvatska odgovoriti izazovu pomanjkanja radne snage u turizmu?
To je izazov s kojim se nose i druge zemlje Europske unije, pa i zemlje Mediterana s kojima se volimo uspoređivati kada je u pitanju turizam. Važno nam je prije svega osvijestiti kod mladih ljudi koliko su zanimanja u turizmu i ugostiteljstvu atraktivna i donose siguran posao i mogućnost napredovanja u karijeri, kao i cjeloživotno učenje. Stipendiramo učenike, potičemo prekvalifikaciju s uključenim učenjem stranih jezika..., a tu su i kvote.
Ipak, dugoročno rješenje je sustav Centara kompetentnosti koji kreću od ove jeseni, i za koje je osigurano 500 milijuna kuna iz EU. Središta strukovnog obrazovanja postat će naših šest gradova, Zabok, Split, Osijek, Opatija, Pula i Dubrovnik. Bit će to škole-hoteli, sustav dualnog obrazovanja sa što više praktičnog dijela gdje će se obrazovati cijela vertikala, od srednjoškolske razine pa sve do top-menadžmenta, a predavači će biti prvi ljudi struke.
Zbog kojih razloga dolazi do novih trendova u turizmu, a zbog kojih i turistička sezona u Hrvatskoj sve više izgleda drukčija nego prije?
Živimo u globalnom svijetu, trendovi su promjenjivi, ovise o brojnim razlozima, geopolitičkim pa sve do onih koji se odnose na preferencije turista. Ono što želimo je planski razvoj našeg turizma koji se odvija u skladu s održivosti, tendencija je jačanje kvalitete i inoviranje turističkog proizvoda. Hrvatska ima ljepotu različitosti, razvijamo posebne oblike turizma, želimo biti prepoznatljivi i po svojoj kulturi, gastronomiji, zdravstvenom turizmu, nautici... Ono što nam je jedan od prioriteta jest svakako razvoj kontinentalnog turizma. Primjerice, u posljednje dvije godine u Slavoniju smo zajedno s HTZ-om uložili 35 milijuna kuna, za Gorski kotar planiramo donijeti Strategiju razvoja tog područja kako bi se upravo ti krajevi valorizirali u turističke svrhe.
Je li realno i kad očekivati smanjenje PDV-a na turističke i ugostiteljske usluge?
Vlada je prepoznala značajnu ulogu turističkog sektora pa smo krajem prošle godine u okviru porezne reforme rasteretili poduzetnike s 300 milijuna kuna. Osim toga, nova porezna reforma također će rasteretiti turistički sektor. Gledano kroz sve oblike koje nova porezna reforma donosi, sigurno je kako će pozitivni efekti imati i velikog utjecaja na poslovanje u turizmu i ugostiteljstvu.
Znatno je porasla ponuda smještaja u apartmanima, koliko je to dobro za hrvatski turizma?
U posljednje dvije godine broj privatnih iznajmljivača narastao je za 20 tisuća. Stalno ponavljamo kako treba podizati kvalitetu jer su upravo smještajni kapaciteti više kategorije, i hoteli i privatni smještaj, bolje popunjeni, čak i dvostruko dulje, a postižu i veću cijenu što donosi veću zaradu. Kako bismo omogućili iznajmljivačima da podignu kvalitetu svojih objekata, od ove jeseni krećemo s kampanjom oko Programa mikrokreditiranja povoljnim kreditnim sredstvima HBOR-a, subvencijom kamatne stope od našeg Ministarstva.
Zamamni prizori na hrvatskim plažama: Privlačile poglede u vrućim izdanjima:
je da , a u ostalim treba spustit, mozda?