Nakon što je u jučerašnjem broju Večernji objavio popis svih državnih agencija, zavoda, instituta... te njihove ukupne troškove, broj zaposlenih i plaće, očito je u tim državnim institucijama zavladala velika nervoza.
Logično, s obzirom na to da su sve do jučer godinama bili "ispod radara" i daleko od očiju javnosti radili koliko žele za sigurnu plaću.
Opis društvene zadaće
– Vaše pitanje "jesu li nam zaista potrebna 33 zaposlenika" ne pokazuje samo vašu drskost, bahatost i komunikacijsku nekulturu nego i potpunu nekompetentnost da pišete o tome o čemu namjeravate pisati – odgovorio nam je (mailom) Zlatko Šram, ravnatelj Instituta za migracije i narodnosti. Toliko nervoze, a samo smo željeli porazgovarati o tome je li moguće racionalizirati poslovanje u toj instituciji koja godišnje samo na troškove 33 zaposlena potroši 5,8 milijuna kuna.
Zamolili smo ga i da nam približi rad instituta jer su to od nas tražili naši čitatelji koji su podatak o broju tamo zaposlenih proglasili grotesknim.
– Najprije biste morali znati kako se nekome treba uljuđeno, kulturno i civilizirano obraćati, bilo službeno bilo privatno. Čime se institut bavi, možete naći na našoj web-stranici (imin.hr) – bilo je sve što je o toj temi želio odgovoriti ravnatelj Zlatko Šram. "Zadaća je instituta poticati komparativno proučavanje migracija, manjina i etničnosti te unaprijediti javno razumijevanje njihove složenosti i stvarnosti, ali također istraživanjem i raspravom poticati uvođenje novih politika i djelatnosti koje mogu utjecati na rješavanje problema vezanih uz ta područja", opis je njihove društvene zadaće na internetskoj stranici Instituta. Sad bi nam, kao, sve trebalo biti jasno...
Inače, tražeći slične odgovore u državnim institutima kojih je 26 i koje godišnje samo na svog 2581 zaposlenika potroše 425 milijuna kuna, osjećali smo se kao zubari koji nekome na silu pokušavaju iščupati zube.
Zanimljivo, iako se od svih državnih instituta najbolje zarađuje u Institutu za filozofiju, čijih 27 zaposlenika mjesečno u prosjeku primaju bruto plaću od 18.824 kune, bili su među rijetkima koji su otvoreno govorili o plaćama.
Najviši znanstveni status
– Naš je prosjek plaća visok zato što imamo puno starijih znanstvenika koji su dosegli najviši status – znanstveni savjetnik u trajnom zvanju. Ne mislim da je 27 ljudi puno. Dapače, godinama nam zabranjuju zapošljavanja tako da nam nedostaje mladih znanstvenika. Najveća je plaća 14.000 kuna, a plaće si ne pišemo sami, nego ih određuje Ministarstvo znanosti – rekao nam je Filip Grgić iz Instituta za filozofiju. Objasnio nam je i zašto se, primjerice, u Institutu za fiziku u prosjeku zarađuje čak četiri tisuće kuna manje.
– To je zato što oni imaju puno znanstvenih novaka, laboranata... – tvrdi Grgić.
Filozofija na državni trošak da piskaraju gluposti bez ikakve šire ili ekonomske vrijednosti jedan za drugoga i to sve na naš trošak. Po Europi je standard za ovakve "insitiute" da se sami moraju u cijelosti ili djelomično finacirati objavljivanjemr adova,, prodajom knjiga i pornalaženjem donatora. Naravno to Hrvatskoj ne treba, mi smo superbogata i uspješna država pa možemo finacirati 33 niš koristi laprdala da drobe gluposti o svojem viđenju Kantove filozofije i raspravljaju šta je točno Nietzscheova definicija nadčovjeka. Fuj, bili bi gladni da moraju živjeti od svog rada. "Znanstvenici" na kub.