Plan 21 nije ispunio očekivanja građana i pitanje je drži li ga se Vlada Zorana Milanovića i dalje. Neki SDP-ovci otvoreno u medijima govore o tome da državi i Vladi treba novi plan, a slično je nedavno ponovio i predsjednik Ivo Josipović, koji je pozvao da se revidira plan koji ne daje rezultate. Analizirali smo obećanja iz Plana 21 i odmah zamijetili da se glavni ciljevi – rast zapošljavanja i oporavak gospodarstva uz investicije – nisu ispunili. Dapače, situacija na tim područjima još je gora nego krajem 2011. godine. Broj nezaposlenih u studenome 2011. godine, kada je Zoran Milanović preuzeo odgovornost za državu, bio je oko 302 tisuća, a primjenom Plana 21 do travnja narastao je na 355 tisuća. Otegotna okolnost je da je gori omjer zaposlenih i umirovljenika. Sada radi samo 1,17 ljudi po jednom umirovljeniku, a u vrijeme pisanja Plana 21 bila su zaposlena 1,2 radnika na jednog umirovljenika, na što su upozoravali kao golemi problem u Planu. Teško je očekivati da će se najednom pokrenuti oporavak BDP-a kad sve najave analitičara pokazuju da ćemo i ovu godinu završiti u “crvenom”. U Planu 21 najavljuje se stabilni oporavak koji će vrhunac doživjeti 2015. kad bi se gospodarska aktivnost trebala proširiti pet posto. A zašto je tome tako?
Kriva porezna politika
Ekonomisti i analitičari zaključili su da je za produljivanje krize kriva porezna politika koja je dodatno opteretila građane te porezna presija koja je uplašila poslodavce. Ako se tome pridodaju i administrativne zapreke i visoka cijena rada u Hrvatskoj, jasno je da ni investitori nisu bili oduševljeni promjenama pravila u domaćem gospodarstvu. Na pad osobne potrošnje najviše je utjecao rast PDV-a. Ako se uzme u obzir da su poskupjeli struja, plin i režijski troškovi te da je otprilike 255 tisuća građana blokirano zbog neplaćenih računa, jasno je da građani troše osjetno manje, što povlači oskudniju gospodarsku aktivnost. Iako je Vlada rasteretila poduzetnike smanjivanjem zdravstvenog doprinosa sa dva posto na 13 posto te rezanjem dijela parafiskalnih nameta, poslodavci su nesigurni i žale se na poreznu presiju. Nju su stvorile mjere poput retrogradnog oporezovanja dobiti, izmjene Općeg poreznog zakona kojim je omogućena naplata dugova tvrtke privatnom imovinom poduzetnika te česte porezne kontrole i blokade računa.
Takve odredbe nisu najavljivane u Planu 21, a zabrinule su poduzetnike i stvaraju negativnu investicijsku klimu. Zato je umjesto najavljene navale ulagača statistika Hrvatske narodne banke pokazala da je u zadnjem tromjesečju 2012. bilo nula eura i nula kuna stranih investicija u Hrvatsku. Svetim gralom prve godine mandata, točnije dijela mandata u kojem je prvi predsjednik Vlade bio Radimir Čačić, držale su se investicije državnog sektora. Energetika je trebala voditi oporavak, a na kraju je HEP izgubio upravu baš zbog nerealiziranih planova ulaganja. Odlaskom Čačića iz Vlade događa se zaokret pa novim gralom postaju privatne investicije. Zasad je na tom polju najviše učinio ministar Ivan Vrdoljak, Zakonom o ugljikovodicima, koji će omogućiti istraživanje nafte u podmorju u kojem leže milijarde neiskorištenih eura.
Bolje je zaboraviti
Obračun s nelikvidnošću je ministar financija Slavko Linić ozbiljno shvatio i realizirao, što je jedan od rijetkih dijelova Plana 21 koji se ispunio.
Da će se odustati od rečenice iz Plana 21 koja kaže da su “plaće i mirovine zadnja crta obrane”, sindikati nisu računali.
Obećano je da će se plaće u javnom sektoru braniti, a smanjene prvo za materijalna prava poput božićnica i putnih troškova, a potom smanjenjem bruto plaće tri posto. Sindikati Vladu koja je obećavala socijalni dijalog sada prozivaju za autokratizam i uništavanje kolektivnog pregovaranja pa su više puta prigovarali da Plan 21 treba revidirati ili, čak i bolje, zaboraviti. Slično misle i roditelji koji ne podržavaju seksualni odgoj, a koji nije bio eksplicitno najavljen u Planu 21. Roditeljima je sigurno od modula 4 seksualnog odgoja bilo važnije obećanje o jednosmjenskoj nastavi u cijeloj Hrvatskoj koje se do kraja mandata vjerojatno neće ispuniti. U zdravstvu se puno lakše ostvarilo obećanje o medicinsko-pomognutoj oplodnji nego ono o skraćivanju lista čekanja koje, unatoč trudu ministra Rajka Ostojića, umjesto kraće postaju sve duže.
>>'Vrijeme je da ova nesposobna Vlada spakira kovčege i da odstupi'
>>Milanka Opačić: Alimentaciju više nitko neće moći izbjeći
