Iz raznih dijelova Hrvatske stižu vijesti o bliskim susretima ljudi i divljih životinja. I to sve češće u urbanim područjima, a ne u zabitima. Divlje svinje viđene su u Zagrebu, Rijeci i Novom Vinodolskom, naleti automobila na srnjake utrostručeni su blizu naselja u Međimurju i Podravini, čagljevi zavijaju po karlovačkom predgrađu...
Klimatske promjene
Na skupinu djece u šetnji po nasipu HE Varaždin u srijedu navečer zaletjela se srna u bijegu pred psom i dječaka (13) odbacila u rijeku Dravu iz koje su ga u zadnji čas izvukli policajci. U šetnji po šumi kod Milengrada u Zagorju skupina planinara imala je u ponedjeljak usred dana bliski susret, oči u oči, s velikim veprom koji nije pokazivao strah.
– Nije to nešto specifično za Hrvatsku, to se događa u cijeloj Europi. Ako govorimo o divljim svinjama, zbog pritiska čovjeka, one se kreću kad je najsigurnije. Čovjek je promijenio njihovu biologiju. Točno je da su aktivne najčešće tijekom večeri, noću i ujutro, ali ondje gdje nema čovjeka i uznemiravanja, aktivne su i danju. No, nisu opasne za ljude ako su zdrave, ako nisu ozlijeđene – pojašnjava izv. prof. dr. Nikica Šprem s Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Trend je povećanja divljih životinja u cijeloj Europi. Nekoliko je glavnih razloga za to.
– Ljudi napuštaju ruralne sredine i tako oslobađaju prostor za divlje životinje koje se sve više šire. Drugi je faktor zapuštanje poljoprivrednih površina. Nadalje, nekad je u Europi bilo jako puno domaće stoke koja se ispuštala na ispašu na otvoreno, a danas je te stoke sve manje, tako da divlje životinje sad zauzimaju i taj prostor. Četvrto, nakon Drugog svjetskog rata na mnogim prostorima u Europi divlje životinje su praktični nestale, pa su ljudi 60-ih, 70-ih i 80-ih godina počeli s reintrodukcijom, odnosno premještanjem životinja iz jednog dijela Europe u drugi. I peto, jedan od glavnih faktora svakako su i klimatske promjene koje su, na primjer, utjecale na povećanje populacije divljih svinja jer su zbog toplijih godina imale više hrane – nabraja.
U Europi su posljednjih nekoliko godina veliki problemi s afričkom svinjskom kugom koja je u zemljama u kojima se pojavila izazvala mortalitet od 90 do 95 posto prirodne populacije divljih svinja. Samo je, upozorava prof. dr. Šprem, pitanje vremena kad će taj virus doći i u Hrvatsku jer ta je bolest zabilježena na stotinjak kilometara od granice u Mađarskoj i na istoku sa Srbijom.
– Kad se pojavi i kod nas, brojnost divljih svinja, koja je sad jako velika, znatno će se smanjiti – dodaje.
Na primjeru Zagreba opisao je kako životinje dolaze sve bliže ljudima. Sljeme je dobro stanište za divlje svinje, no njih na tom brdu nema toliko koliko u podsljemenskom dijelu, oko Markuševca, Vrapča, Jazbine... Razlog je to što na Sljemenu lovci smiju loviti na temelju programa zaštite divljači, a i sve je više planinara i biciklista koji uznemiravaju životinje koje se zbog toga spuštaju niže u zone u kojima je lov zabranjen zbog blizina kuća. Tu divljač nailazi na zapuštene vrtove, imaju dovoljno hrane i nitko ih ne dira.
– Tu im je super. I sad su se divlje svinje polako počele spuštati i u sam grad. Prije dva tjedna vidio sam ih između Vidikovca i Švicarske kuće u Maksimiru. U Jazbini, gdje naš fakultet ima vinograde, rade velike štete. Još sam prije desetak godina upozoravao da će broj životinja samo rasti. Sad nam se događa isto što i u velikim gradovima kao što su Berlin i Barcelona, primjerice. Barcelona je ove godine izlovila više od 600 divljih svinja iz uskog centra grada. U Zagrebu nemamo dobro posloženo tko bi i kako trebao provoditi regulaciju unutar grada u koji lovci ne mogu. Postoji program zaštite divljači, za provođenje kojeg je prema odluci Grada zadužen Zoološki vrt. Oni rade nešto, ali nedovoljno da bi mogli kontrolirati tu populaciju. I nije tu samo problem s divljim svinjama nego i s čagljevima i lisicama koji dolaze u grad, zečevi sve pojedu, tu su i vrane... – ističe.
Problem suživota ljudi i divljači može se, tvrdi, riješiti samo kontrolom populacija.
– U Berlinu i Barceloni uredno love životinje po gradu. Možemo raspravljati na koji način to provoditi, osobno sam protiv toga da lovci dolaze i svi love po gradu, već da to rade posebno educirani lovci, vatrenim oružjem ili posebnim hvataljkama, i o tome se može razgovarati. Postoji više načina. Divljači je u urbanim sredinama dobro i može se očekivati sve više konflikata. Čitao sam o napadima divljih svinja na pse u Maksimiru, a takvih stvari možemo u budućnosti očekivati još više – upozorava.
Lovci s kojima smo razgovarali kažu da ne smiju pucati na 100 do 300 metara od kuća, ovisno o veličini naselja. Gradovi i općine trebaju donijeti programe zaštite divljači, a dosad ih je to učinilo oko 60 posto. Poseban su problem sve češći naleti divljači na automobile ili obrnuto, a prosječna je šteta između 7000 i 8000 kuna. Tko u tim slučajevima mora platiti štetu na automobilima ako je vozač poštivao prometna pravila?
U tri godine 70 mil. kuna
– U lovištu štetu plaća lovačko društvo, a ako je nesreća bila unutar naseljenog mjesta koje pokriva program zaštite divljači, onda plaćaju općina ili grad – kaže Mladen Lacković iz Lovačkog saveza Međimurske županije.
Ministarstvo poljoprivrede potpisalo je lani ugovor o osiguranju od građanskopravne izvanugovorne odgovornosti prema trećim osobama svih lovoovlaštenika u Republici Hrvatskoj s Eurohercom. U tri godine Ministarstvo poljoprivrede je iz državnog proračuna izdvojilo ukupno 70,7 milijuna kuna za štete u prometu.
Lovci su, inače, pokrenuli inicijativu da nalet na životinju bude dio obveznog autoosiguranja, kao što je to slučaj u Sloveniji. Na usjevima divlje svinje počine 90 posto svih šteta od divljači. U 2020. godini odstrijeljeno je oko 64.300 komada divljači, od čega gotovo 40.000 divljih svinja.
Video - Divlje svinje u Zagrebu: Prelazile cestu kod King Crossa
Malo mi je smiješno,kad pročitam, da zbog planinara divlje životinje dolaze u naselja. To je pametovanje nekoga, tko ne planinari i ne pozna planine. Medvjedi mirno šeću po šumama i niti se boje planinara niti planinari njih. Osobno sam sreo medvjedicu s tri mladunca. Nije me ni pogledala i mirno je nastavila tražiti bobice po grmlju. Pišete koješta.