Premijer Plenković danas je objavio paket izbornih darova težak 1,8 milijardi kuna s kojim ulazi u izbornu 2020. godinu i tako riješio koalicijsku krizu. HNS je jedva dočekao da Plenković izađe s “kompromisnim prijedlogom” jer toj stranci izbori najmanje odgovaraju pa su zadovoljni povećanjem plaća svima u javnoj i državnoj upravi za 6,12 posto (što je najskuplje i najmanje pravedno rješenje) premda su i iz te stranke kao i predstavnici sindikata koji zastupa učitelje tražili promjenu koeficijenta složenosti posla što bi omogućilo šest posto veće plaće učiteljima. Plenkovićev izborni paket čini i povećanje neoporezivog dijela plaće s 3800 na 4000 kuna te znatno povećanje minimalne plaće.
Plenković nije popustio HNS-u, koji više ne prijeti izlaskom iz koalicije pa su izvanredni izbori pali u vodu, jer još od ljetos, kada je ministar Kujundžić potpisao povećanje plaća medicinskim sestrama, a Vlada ga odbila, najavljuje da će se ići u linearno podizanje osnovice plaće svima u javnoj i državnoj službi. Tada jedino nije bilo poznato koliko će iznositi povećanje i kada će se početi primjenjivati, premda je bilo logično i očekivano da ide u izbornoj godini. No HNS-u je Plenkovićeva najava većih plaća svima u javnom sektoru za šest posto bila svojevrsna slamka spasa jer pitanje je kakav bi rezultat ta stranka, nakon raskola zbog ulaska u Vladu s HDZ-om, ostvarila na izvanrednim izborima.
Svaka vlast zaposlene u državnoj i javnoj upravi, budući da im je ona poslodavac, smatra svojim biračkim tijelom pa ne čudi da Plenković u izbornoj godini povećava plaće bez obzira na to što je koji dan ranije govorio da 6-postotno povećanje plaća učiteljima nije realno i da treba voditi računa o fiskalnoj odgovornosti. Sada ima šest posto za sve.
U HNS-u danas nisu krili zadovoljstvo, premda je Milorad Batinić, šef Kluba te stranke, poslije tumačio da nije izrazio potpuno nego djelomično zadovoljstvo Plenkovićevim rješenjem.
– Povećanje jest šest posto, ali kroz osnovicu plaća. No važno je da je premijer najavio i analizu svih koeficijenata plaća u javnom sektoru i tu vidim prostor za ispravljanje nepravde prema učiteljima. Ovo je kompromisno rješenje, ali naš politički prioritet bile su veće plaće učiteljima i to je ostvareno. Naravno, zasad je to Plenkovićevo obećanje iz Sabora koje mora biti realizirano u proračunu za iduću godinu – rekao nam je HNS-ov Milorad Batinić. Na naše inzistiranje oko toga je li HNS sad pristao na kompromisno rješenje i više ne prijeti izlaskom iz koalicije, Batinić je poručio “nikad ne reci nikad”. Iako je sasvim jasno da HNS, barem na ovoj temi, više neće prijetiti raskidom koalicije, a pitanje je može li HNS do kraja mandata Vlade dopustiti još ucjena starijeg partnera.
Analizirajući cijelu situaciju, Plenković je krizu okrenuo u svoju korist. Cijelu godinu hvali se suficitom i makroekonomskim uspjesima i sada dijeli darove potencijalnim biračima. Zanemaruje jedino realni sektor koji će to sve platiti, a na plaćama će zaposleni u realnom sektoru minimalno profitirati. Plenković ovim izbornim paketom pomaže i predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović koja je u utrci za ponovni mandat na Pantovčaku. U neugodnu situaciju premijer dovodi i sindikat učitelja, koji i dalje inzistira na svojim zahtjevima i upozorava da će povećanjem plaća svima učitelji ponovno biti u raskoraku s ostalima u javnom sektoru, jer ispada da traže kruha preko pogače. Taj je dojam danas nastojao prisnažiti i Branko Bačić, šef Kluba HDZ-a.
“Prije svega ovom odlukom i najavom povećanja osnovice od 6,12 posto Vlada ustraje u onom što od prvog dana govori – da će svojim odlukama voditi računa o svima – profesorima, učiteljima, liječnicima, vatrogascima i pritom neće doći do novog poreznog opterećenja za građane, a podizanje osobnog odbitka s 3800 na 4000 omogućava da svi radnici od 1. siječnja dobiju veću plaću.
– Ne razumijem stav sindikata, mislim da su se razobličili na određeni način jer ih nije briga za članove, nego za političku borbu jer nastupaju politikantski. Ako su ispunjeni uvjeti koje su tražili, ispada da im je žao da taj kolač dijele i liječnici i vojnici i policajci i svi oni koji se financiraju iz državnog proračuna – rekao je Bačić.
Da bi ova operacija uspjela, bilo je potrebno da HNS prihvati povećanje osnovice, a tražili su izmjenu koeficijenta, jer su možda shvatili da je Plenković u suprotnom spreman ići na izbore. A ti bi izbori, u konačnici, odgovarali baš Plenkoviću i HDZ-u, odnosno bili bi najmanje loše rješenje baš za tu stranku i njezina šefa.
Danima se u HDZ-u čulo da bi Plenković trebao izaći na prijevremene izbore do kraja prosinca jer zahtjevi partnera, što HNS-a, što Milana Bandića, postaju sve veći. Plenković je uz popuštanje HNS-a očito procijenio da mu je isplativije ostati na vlasti do kraja mandata jer se možda bojao negativne percepcije ako bi HDZ opet sam rušio svoju Vladu.
Koji god su argumenti prevagnuli, koalicija ovih stranaka pokazala je da i HDZ i HNS trenutačno ovise isključivo jedni o drugima. HDZ, naime, nakon ponovljenih izbora ne bi imao s kim koalirati, a HNS na izborima ne bi imao što tražiti.
>> Pogledajte i ovaj video: Predsjednički kandidat Dejan Kovač gostovao u studiju Večernjeg lista
Svi tu jedu govna a nitko od vas nije radio sa djecom da bi znao muku profesora...ponaosob sta danas nema kazne nego liberalno...neeemooj moliiim te... Ljudi, svima su premale place ali i proracun je premali za braniteljske mirovine, hrpu birokracije itd.. Da netko spodoban pokrene ovu zemlju morao bi potaknuti javnu potrosnju i poduzetnistvo!