– Realno gledajući, s obzirom na to kakva je bila 2017., ovakav dokument je očekivan, posuo se pepelom premijer Andrej Plenković nakon godišnjeg izvještaja Europske komisije u kojemu je hrvatska Vlada dobila po prstima jer nije bila u stanju provesti ni ono što je sama najavila.
– Očekujem da u 2018. sve ono što je dugo na dnevnom redu, a tiče se obrazovne, pravosudne reforme, reforme javne uprave, mirovinskog sustava, niza aspekata koji se odnose na kvalitetnije stvaranje gospodarskog i poduzetničkog ozračja stavimo u fokus i napravimo napredak u kojem će doći do kvalitetnijega rasta – kazao je premijer Plenković te naredio ministrima da 2018. reforme budu u fokusu njihova rada. Kada ga je prije dva tjedna oporba kritizirala zbog odugovlačenja s donošenjem odluka o Agrokoru, uzvratio im je da njemu nitko neće određivati tempo. Prema Europskoj komisiji jučer nije bio tako strog, a Plenkovićevi ministri nadmetali su se čija je reforma veća, je li to restrukturiranje cestarskih dugova, kozmetička promjena pravosudnih zakona ili prisilna uprava države nad Agrokorom. Jedino je ministrica obrazovanja Blaženka Divjak detaljno opisala smjer promjena u tom sustavu.
Uz konstataciju da je Vlada učinila vrlo malo ili ništa, Komisija je zagrebla po starim hrvatskim ranama. Turizam ne može biti pokretač dugoročnog rasta, ali kad već ovisimo o njemu, jedino je dobro što ne očekuju da ćemo oboljeti od takozvane nizozemske bolesti. Riječ je o situaciji kada rast jednog sektora dovodi do slabljenja ostalih dijelova ekonomije. Zagrebu je poslana ocjena da “sunce i more”, nije dobar model jer dovodi goste plićeg džepa. Prema učinkovitosti javne potrošnje Hrvatska se nalazi na granici učinkovitosti samo na jednom području, kod socijalne zaštite starijih osoba, no ni briga za starije nije dobro postavljena. Podaci kažu da je svaka četvrta osoba starija od 65 godina siromašna (usporedive zemlje imaju 9,5% siromašnih u starijoj populaciji), a u isto vrijeme izdvajanja Hrvatske za najsiromašnije u toj skupini su znatno ispod ostalih. Socijalne naknade nisu dobro ciljane, ne idu prema najsiromašnijima, uz istovremeno povećanje davanja za ratne veterane i gotovo nikakve pomake prema njihovoj integraciji u svijet rada. Hrvatska ministrica socijalne skrbi Nada Murganić obećala je da će pažljivo proučiti opaske te predložiti promjene. Ministar uprave Lovro Kuščević hvali se e-pristojbama i državom bez papira!
Financijaš Zdravko Marić sigurno nije očekivao da će Bruxelles baciti sumnju i na njegovu poreznu reformu. Komisija upozorava da će promjene u sustavu poreza na dohodak dovesti do povećanja nejednakosti u zemlji, a istovremeno će imati ograničen utjecaj na zapošljavanje. Za ministra financija Zdravka Marića porezna je reforma bila korak u dobrom smjeru, jer se njome stimulirala potrošnja i investicije, a u isto vrijeme smanjivao se javni dug.
– U kratkom roku naglasak promjena treba biti na javnoj administraciji, odnosno zdravstvenom sustavu, kontinuirani rad na obrazovanju i pravosuđu. Ima prostora i u državnim poduzećima, gdje se može dići njihova efikasnost poslovanja, ali i sve druge mjere, kao što su daljnje smanjivanje poreza. Ja sam najavio da ćemo ovu godinu iskoristiti za dodatne analize i promišljanja kako bismo 1. siječnja 2019. izašli s još jednim paketom daljnjeg poreznog, neporeznog i administrativnog rasterećenja – kaže Marić. Što su za hrvatske ministre reforme? Oleg Butković, ministar prometa i mora, kaže da se najveća reforma trenutačno provodi u njegovu resoru.
– To je restrukturiranje cestovnog sektora, koje je rezultiralo izdavanjem međunarodne obveznice od 1,2 milijarde eura. Sad se završava “priča” s domaćim bankama i to će biti ušteda, samo na kamatama, oko 400 milijuna kuna godišnje, a idemo i u reformu željeznice – kaže Butković.
Ministru pravosuđa Bošnjakovića, čiji je resor također na stupu srama zbog lošeg pravosudnog sustava, reformu predstavljaju promjene šest zakona koji reguliraju rad državnih odvjetništva, a zbog pritiska medija i apsurdnih ovrha ubrzat će donošenje novog Ovršnog zakona. Za Martinu Dalić, potpredsjednicu Vlade, postupak izvanredne uprave u Agrokoru jedna je od najdubljih strukturnih reformi za privatni sektor. Za sve ostalo kaže:
– I ja bih željela da mnoge od tih mjera idu brže, ali promjene i reforme mogu ići onom brzinom i dinamikom kojom ih društvo može prihvatiti.
zamislite da su njemačku 45 nakon rata vodili nesposobni ljudi kao danas nas i samo svake godine govorili treba treba evo sad ćemo i ništa ne riješavali danas bi bili na razini srbije...