Premijer Andrej Plenković gostovao je u središnjem Dnevniku HTV-a govorio je Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, a komentirao je i druge aktualnosti poput izgradnje stadiona.
Na početku je naveo kako se Hrvatska još 2020. godine za vrijeme sastanka Europskog vijeća u srpnju izborila za dva velika modula izdašnih financijskih sredstava.
- Jedan je redoviti višegodišnji proračun gdje smo izborili 15 milijardi eura. Drugi je bio u tom trenutku taj dio instrumenta EU-iduće generacije, tzv. planovi za oporavak i otpornost, gdje smo uspjeli izboriti 9,6 milijardi eura. Sve skupa je 25 milijardi eura za razvoj u ovom četvrtom desetljeću hrvatske slobode i demokracije, kazao je Plenković.
- Sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti se zarađuju tako da imate svakih šest mjeseci vrlo jasno definirane kriterije koje morate ispuniti kako bi vam se doznačila sredstva. Danas je potpredsjednica EK Dubravka Šuica kazala da je Europska komisija verificirala postignuća Hrvatske iz prvog polugodišta ove godine i sada će nam u petak doznačiti novih 700 milijuna eura. Već smo dobili prije 700, pa avans 800 i sve skupa je to 2,2 mlrd. eura za projekte obrazovanja, gospodarstva, zdravstva, pravosuđa, obnove, državne administracije, istaknuo je.
VIDEO: Zagreb: Prva godišnja konferencija o hrvatskom Nacionalnom planu oporavka i otpornosti "Spremni za sutra"
Premijer je najavio ulaganja koja će omogućiti Vladi realizaciju prioritete, a kako primjer je naveo da su u obrazovanju u prvom mandatu osigurali besplatne udžbenike i prijevoz, a u ovome i besplatan obrok.
Koristi ulaska u Schengen
Plenković se u emisiji osvrnuo i na ulazak Hrvatske u šengenski prostor s 1.siječnjem iduće godina. Kazao je kako će zbog toga prijevoznici imati manje troškova i brže će obavljati svoj posao.
- Svatko tko dolazi na hrvatski Jadran moći će lakše i brže doći. To su velike koristi u smislu mobilnosti, smanjenja troškova i dobro za građane, turizam i gospodarstvo, ali i jako dobro za ukupnu reputaciju zemlje. Nema nijedne druge zemlje koja je ušla isti dan i u Schengen i u euro - napomenuo je.
Upitan hoće li zbog toga možda doći do jačanja represije na vanjskih granicama EU-a, Plenković je rekao da je Hrvatska već sada zaštitnik vanjske granice.
- Sada ćemo biti zaštitnik vanjske granice koja je ujedno i schengenska granica. To ujedno znači da ćemo raspoložive snage, policiju, s naših sjevernih granica, moći rasporediti na druge granice, npr. sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom ili da pak oni djeluju unutar Hrvatske. Hrvatska je prije godinu i pol dana napravila nezavisni mehanizam u kojem sudjeluju naši stručnjaci plus savjetodavno tijelo sa strane EU koje prati kako mi točno kontroliramo granicu i da li se ponašamo u skladu s europskim propisima i zakonodavstvo i međunarodnim pravom. Taj nam je mehanizam omogućio da prođemo s 534 glasa u Europskom parlamentu i velikom preporukom Europske komisije, istaknuo je premijer Plenković.
Osim u Schengen, Hrvatska će s prvim danom 2023. godine uvesti euro.
- Od 5. srpnja imamo dvostruko iskazivanje cijena. Imamo proces senzibiliziranja hrvatskih građana i gospodarstva na euro, da se točno zna koliko je nešto u kunama sutra u eurima. Cijene će ostati izražene u kunama i imat ćemo prilike to kontrolirati, rekao je i kazao da će Ministarstvo gospodarstva pratiti kako ne bi došlo do dizanja cijena proizvoda na uštrb građana.
Ako se vidi da, kako kaže, netko neopravdano diže cijene, "lovi u mutnom" doći će na crne liste i to će se objavljivati.
Zadržati socijalnu koheziju
U intervjuu danom za HRT, premijer se osvrnuo na gospodarsko stanje u državi s obzirom na COVID krizu i posljedice rata u Ukrajini.
- Država je platila za 800.000 ljudi plaće u privatnom sektoru. Na nogama je ostalo 130.000 kompanija u vremenu COVID-a. Kada smo u ovoj godini zbog brutalne ruske agresije na Ukrajinu svjedočili najvećoj energetskoj i prehrambenoj krizi i inflatornim pritiscima, Vlada je s puno iskustva u ovakvim situacijama i želje da zadrži socijalnu koheziju i spriječi socijalnu frakturu, dala 26 milijardi kuna da bismo imali istu cijenu struje i plina u kućanstvima , da bismo plaćali benzin, dizel ili plavi dizel barem dvije kune manje nego što bi bila tržišna cijena. Zahvaljujući takvim mjerama, agilnosti hrvatskog gospodarstva i otpornosti hrvatskog čovjeka uopće, velikom doprinosu turizma, izvoza, graditeljstva, osobne potrošnje mi ćemo ove godine imati rast od 6%. To nam daje fiskalni kapacitet da nastavimo s intervencijama u idućoj godini. Ove mjere su do 31. ožujka. Vlada će sagledati situaciju i vidjet će što će se događati i s limitiranjem cijena plina i na europskoj razini, što će se događati s cijenama struje i s cijenama naftnih derivata i nastavit ćemo intervenirati kao i do sada. Lakše je to činiti u onom dijelu godine kada je toplije nego onda kada je jesen ili zima. Kapaciteta imamo, naglasio je premijer.
Dvotrećinska većina potrebna za vojnu pomoć Ukrajini.
Hrvatska javnost podijelila se oko vojne pomoći Ukrajini. Premijer Andrej Plenković i njegova Vlada žele omogućiti vojnu obuku Ukrajincima, a kako bi to bilo moguće potrebna im je dvotrećinska većina u Saboru.
- Mi imamo principijelnu, konzistentnu, ispravnu vanjskopolitičku poziciju Vlade, parlamentarne većine, pa ono što mi govorimo i Hrvatske o osudi ruske agresije na Ukrajinu i solidarnosti i pomoći Ukrajini. Nije to samo od 24. veljače ove godine, već i godinama ranije. Mi biramo pravu stranu iz moralnih i principijelnih razloga, pa ako hoćete i nacionalnog interesa. Nema druge zemlje u EU osim Hrvatske koja je prošla ono što je bilo za vrijeme velikosrpske Miloševićeve agresije devedesetih da bi danas mogla gledati sličnu situaciju i reći - to se nas ne tiče, nismo u toj poziciji. Zato je ovo pitanje tereta odgovornosti na onim političkim strankama koje nešto dvoje, koje prvo imaju neku priču o tome je li pravni temelj ili ustavni temelj nešto dvojbeno - neistina, izjavio je premijer.
- Sve što se do sada radilo u sličnim situacijama i misijama uvijek je bilo uz istu proceduru i isti pravni temelj. Onda je tema - može li nešto što se zove vojna misija pomoći, odjednom postati civilna. Ne može. Postoji druga misija EU-a za pomoć civilnom sektoru Ukrajini - nadometnuo je.
Naglasio je kako je sadržaj doprinosa misije dala Hrvatska vojska i Glavni stožer oružanih snaga.
Bosna i Hercegovina
Komentirajući davanje statusa kandidata za članstvo u EU, Plenković je rekao da je snažna potpora Hrvatske da se na Europskom vijeću usvoji odluka o dodjeli statusa kandidata. On je zajedno s grčkim premijerom Kyriakosom Mitsotakisom uputio je pismo liderima EU-a s pozivom da BiH dobije "zeleno svjetlo" za kandidacijski status.
Naglasio je da se veseli najavama o brzom formiranju vlasti. Naveo je kako mu je drago što će Borjana Krišto postati predsjedateljica Vijeća ministara, a isto tako da formira vlast na razini Federacije BiH.
- Mi smo za to da se obnovi povjerenje i dijalog između Hrvata i Bošnjaka. To je ključno za funkcioniranje Federacije BiH. Očito da Hrvatski narodni sabor i HDZ sada ide s osmorkom, ne bi li s njima se napravilo ono što se očito nije moglo napraviti sa SDA - objasnio je za HRT.
Hrvatska - Argentina
Govoreći o sutrašnjoj utakmici hrvatske reprezentacije u polufinalu Svjetskog prvenstva u Kataru, kazao je kako očekuje pobjedu.
- Hrvatsku je gotovo nemoguće pobijediti. Igramo u sjajnoj formi. Neka se ponovi rezultat s Argentinom iz Rusije, bit ću zadovoljan, kazao je.
Što se tiče izgradnje nacionalnog stadiona rekao je da su u proračunu i projekcijama za 2024. i 2025. predviđena sredstva za ulaganje u sportsku infrastrukturu. Kazao je da je već bilo razgovora s Gadom Zagrebom i drugima te da je potreban miks izvora financiranja kako bi se riješio ne samo jedan stadion nego da se uloži i u druge.
VIDEO: Argentinci 300 milijuna eura skuplji od vatrenih, naš najskuplji igrač je Joško Gvardiol
Ova vijest ima istu težinu koju bi imala i : "Niti jedna druga država se ne zove Hrvatska i ima mene za prijedsjednika vlade".