Svečanom sjednicom Županijske skupštine danas je u Županji obilježen Dan Vukovarsko – srijemske županije. Bila je ovo prilika da županijski čelnici podsjete što se sve radilo tijekom protekle godine ali i najave neke nove projekte. Ovogodišnjem Danu Vukovarsko – srijemske županije nazočio je i predsjednik Vlade RH Andrej Plenković koji je u svome govoru rekao kako je ovo godina isporučivanja rezultata rada proteklih godina.
- Činjenica da ćemo od 1. siječnja postati dio Schengena i eurozone je kolosalni uspjeh hrvatske vanjske politike. U ovoj godini smo i u promet pustili Pelješki most i tako povezali Hrvatsku. Treba podsjetiti i na kreditni rejting koji Hrvatska zadržava uz sve probleme s kojima se suočavamo. U 2022. godini napredovalo se i u realizaciji projekta Slavonija, Baranja i Srijem iz kojega je do sada Vukovarsko – srijemska županija povukla 4 milijarde kuna – rekao je Plenković.
Župan Vukovarsko – srijemske županije Damir Dekanić rekao je kako se županija nalazi na dobrom putu oporavka te istakao kako raste broj gospodarskih subjekata dok je dobit županijskog gospodarstva narasla za više od 50 posto. Prema njegovim riječima raste i zaposlenost, snažno se razvija turizam, a bilježi se i blagi rast plaća.
- Želimo napredovati i imamo i ideje te smo zahvalni na svakoj pomoći. Županija se u svome razvoju oslanja na bespovratna sredstva EU te bi kod realizacije takvih projekata velika pomoć bila stvaranje izdašnih fondova za njihovo predfinanciranje – rekao je Dekanić.
Ukazao je i na potrebu regionalnog ustroja velikih državnih poduzeća poput Hrvatskih šuma i stvaranje profitnih i centara izvrsnosti. Govoreći o trenutačnoj situaciji u županiji kazao je i kako je zaustavljen val iseljavanja te da je više građana koji su se vratili u svoje domove iz inozemstva kao i da je još više onih koji to planiraju napraviti u skorijoj budućnosti.
Eh da, imamo rezultat u rastu BDP-a i kreditnog rejtinga, no isto tako je rezultat veliki pad broja stanovnika. Nije to sve otišlo sada u ovom mandatu, veliki broj iseljenih se može zahvaliti i sređivanju stanja (lupanju poreza na primanja onima koji rade vani, a prijavljeni su ovdje), no konačan broj ljudi koji je ostao i dobna struktura su stvarno jako poražavajući... A neće se to riješiti jačanjem javne službe, niti ulaganjem u staračke domove. A većina EU novca ide u javni sektor, za razne programe i reforme, a jedini učinak reforme je sve više ljudi na proračunu...