Predsjednik Vlade Andrej Plenković predstavlja danas od 9.30 sati s potpredsjednikom Vlade i ministrom financija Zdravkom Marićem i ministrom gospodarstva i održivog razvoja Tomislavom Ćorićem Prijedlog zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj te Smjernice za prilagodbu gospodarstva u procesu zamjene hrvatske kune eurom.
– Godina 2022. godina je odluka o schengenskom prostoru i europodručju. Prema scenariju donošenja odluka, one se trebaju dogoditi u mjesecima pred nama, nakon što je Hrvatska ispunila kriterije. S obzirom na proeuropsku orijentaciju naše Vlade i države, mi smo 2017. pokrenuli javnu raspravu o uvođenju eura – kazao je uvodno Plenković.
– Visoko smo euroizirana ekonomija, 70 posto prihoda u turizmu dolazi od turista iz država članica europodručja, 60 posto robne razmjene, 70 posto oročene štednje je u euru ili vezano uz euro, oko 60 posto kredita – dodaje.
– Za godinu dana, 17. siječnja, jedino platno sredstvo u Hrvatskoj bit će euro. Važno da shvatimo koliko je to blizu. Plan je da se od početka rujna istaknu cijene i u eurima, i u kunama. Da proces krene i prije nego što se uvede euro – kazao je te naveo kako bi to trebalo početi prvog ponedjeljka u rujnu, odnosno 5. rujna.
– Građane pozivamo već sada da oni koji imaju gotov novac, koji drže kući, da ga već sada polože na svoje račune u bankama. Trenutkom prihvaćanja eura sve u kunama u bankama automatski će se pretvoriti u eure, za građane nema dodatnog posla. Cijene će još cijelu 2023. biti istaknute i u kunama i u eurima. Dakle, 16 mjeseci – naveo je te kazao kako godinu dana neće biti troškova za građane prilikom zamjene kuna u eure, to će se obavljati bez naknade.
Također, novčanice kune moći će se i kasnije promijeniti u HNB-u bez naknade.
– Bez troškova za građane, jednostavno, transparentno, uz zaštitu potrošača – istaknuo je Plenković kao glavne stavke promjene valute.
Ministar Zdravko Marić osvrnuo se na pravila preračunavanja za koja je istaknuo da su vrlo važna.
– Paritet 7,53450 jest paritet koji je trenutačno aktualan. Hoće li doći do fluktuacije, još ćemo vidjeti, međutim, on se većinom ne mijenja. Sve cijene se tako korigiraju i zaokružuju na dvije decimale. Ako je treća decimala manja od pet, druga ostaje, a ako je pet ili veća, druga se povećava za jedan – pojasnio je.
– Od 5. rujna kreće obvezno iskazivanje, do tog trenutka je dobrovoljno. Postoje subjekti koji će krenuti s prilagodbom i prije i dualno prikazivati cijene – napomenuo je te kazao kako je odlučeno da će se cijene u kunama i u eurima iskazivati na jednaki način.
Ministar je istaknuo kako postoje iznimke na koje se obveza dualnog iskazivanja cijena neće odnositi. To su: automati za ubacivanje kovanica, štandovi na tržnicama, pokretna prodaja, proizvodi na obiteljskim gospodarstvima, prigodne prodaje, prodaja na kioscima, totemi benzinskih postaja, zasloni blagajni samoposlužnih usluga, taksimetri, artikli koji su već unaprijed otisnuti poput taksa, biljega, lutrijskih srećki, vrijednosti na SIM karticama...
– Sve ove iznimke ne podrazumijevaju iznimku od iskazivanja računa u kunama i u eurima. Račun mora biti dualno iskazan – istaknuo je.
Što se tiče iskazivanja plaće na listama, kazao je da je prijedlog da zbog jednostavnosti samo ukupni iznos bude iskazan u obje valute.
– To je nešto o čemu smo dosta razmišljali, ali otvoreni smo i za dodatne sugestije tijekom javnog savjetovanja – dodao je.
– U noći na 1.1. ulazimo u eurozonu, međutim još dva tjedna bit će razdoblje dvojnog opticaja. Ostatak se vraća u eurima, osim ako to fizički nije moguće. Inače, od samog dana uvođenja eura, zamjena gotovog novca bit će 12 mjeseci moguća bez naknade u poslovnicama Hrvatske pošte, Fine, poslovnih banaka. Nakon tog razdoblja, isključivo u HNB-u – dodaje Marić.
– Potrošači ne smiju biti dovedeni u položaj koji je za njih nepovoljniji u odnosu na postojeću situaciju – kazao je ministar.
Marić se osvrnuo na financijski pritisak koji bi promjena valute mogla donijeti građanima.
– Radili smo analize na primjerima drugih zemalja, pokazalo se da je efekt bio jednokratan, godinu dana – naveo je te dodao kako će se učiniti sve da ne bude neopravdanog povećanja cijena.
– Pozitivni efekti veći su i dugotrajniji – zaključio je Marić.
Guverner HNB-a Boris Vujčić kazao je kako je povećanje cijena najbolje spriječiti konkurencijom.
– Ako vidite da vam netko diže cijene, isite drugome. Ondje gdje postoji konkurencija, to nije posao za državu – poručio je građanima.
– Dinamika, što se tiče javnog duga i deficita, je adekvatna. Kriterij kaže da ne bi trebali imati veću fluktuaciju od 1,5 postotnih bodova u odnosu na tri najbolje zemlje, s najnižom inflacijom – kazao je ministar Marić. – Smatramo da naša putanja ne bi trebala ugroziti ovaj vremenski okvir i da ćemo imati pozitivne ocjene uz sve kriterije – dodao je govoreći o inflaciji.
Vujčić se složio kako bi kriterij trebao biti ispunjen te kazao koliko kuna treba promijeniti u eure.
– Koliko bi moglo biti gotovine tijekom zamjene – imamo podatak o 36 milijardi kuna, jako mnogo gotovine. Nadam se da će svi oni koji mogu tu gotovinu donijeti u banku, logistički će biti lakše. Banke će im po fiksom tečaju to odmah promijeniti u eure – kazao je Vujčić.
Govoreći o inflaciji, ministar Marić kazao je da vjeruje da je Hrvatska i dalje u prosjeku EU, ako ne i ispod njega.
– Treba vidjeti idućih nekoliko mjeseci, kad govorimo o energentima, kako će se kretati ti artikli koji imaju izravno i posredno učinak na kretanje inflacije i cijena. Nećemo sjediti prekriženih ruku, koliko je moguće zaštitit ćemo naše građane od rasta cijena inputa. Inflacija je ponovno, nažalost, postala tema – kazao je te naveo kako trebamo biti svjesni ograničavajućih čimbenika poput toga da je uvezena, odnosno da Hrvatska ne može na nju utjecati.
VIDEO Zdravko Marić o rastu razine cijena u sedam zemalja koje su uvodile euro
Ako nas je 10% manje zar ne bi i broj političara trebao biti manji ?