Uvoz plina

Plin će postati veći problem za Europu nego nafta

FILE PHOTO: CERAWeek energy conference 2022 in Houston, Texas
Foto: STAFF/REUTERS
1/3
10.03.2022.
u 11:43

Eskalacija energetske krize možda izaziva veće probleme na europskom tržištu plina, zbog ovisnosti kontinenta o Rusiji, nego u uvozu nafte, smatraju čelnici u energetskoj industriji.

Cijene plina počele su snažno rasti na europskim tržištima još prošle godine, potaknute valom potražnje koji je pokrenuo oporavak gospodarstva od pandemijske krize, posebno u Aziji i niskim zalihama u pojedinim europskim zemljama.

Rusija  ima najviše dokazanih rezervi prirodnog plina u svijetu i isporučivala je oko 651,3 milijuna prostornih metara plina dnevno, od čega gotovo 90 posto u Europu. Polovina europskih pošiljki odlazila je u Njemačku, Italiju, Francusku i Bjelorusiju.

Prošle godine ruske su tvrtke dodatno otežale situaciju na europskom tržištu smanjenim isporukama u očekivanju dozvole za plinovod Sjeverni tok 2, koji je trebao udvostručiti pošiljke ruskog plina u Njemačkoj.

Nakon ruske invazije na Ukrajinu krajem veljače Berlin je zaustavio projekt, a EU je najavio da do 2030. želi biti neovisan o ruskom plinu. Europske zemlje sada pokušavaju nabaviti ukapljeni plin ponajprije iz SAD-a, Alžira i Katara.

Sudionici panela na konferenciji CERAWeek u Houstonu upozorili su da će nabava ukapljenog plina biti teška zadaća.

"Jednostavno nema dodatnog LNG-a koji bi ušao u mrežu, riješio manjak plina i podmirio potrebe Europe u idućoj godini - a u Aziji je bilo hladno i Azija nema alternativu", rekao je Michael Smith, osnivač i izvršni direktor Freeport LNG.

Cijene prirodnog plina u SAD-u kontinuirano su rasle u terminskim ugovorima, ali su na razini od 4,525 dolara za milijun britanskih termalnih jedinica daleko niže nego u Aziji gdje iznose 38,97 dolara i u Europi gdje su dosegnule 48 dolara.

"Jasno je kako je problem Europe zapravo nestašica plina, a ne nafte", rekao je na konferenciji ministar za naftu Ekvatorijalne Gvineje Gabriel Obiang Lima.

Gotovo kompletan američki izvoz LNG-a, oko 356,8 milijuna prostornih metara dnevno, trenutno je usmjeren u Europu i Aziju.

Europa ipak nema dovoljno terminala za ukapljivanje i opetovano uplinjavanje, a njihova gradnja traje godinama. Nakon nekoliko godina razvoja gradnja novih pogona posustala je u posljednje tri godine.

Andrew Walker, potpredsjednik Chenierea, najvećeg izvoznika američkog LNG-a, rekao je da kriza u Europi otkriva potrebu za većim brojem dugoročnih ugovora o nabavi kako bi se osigurala pouzdana opskrba u prijelazu na obnovljive izvore energije.

Kupci su prije dvije godine zazirali od dugoročnih ugovora jer su cijene plina tada bile na povijesno niskim razinama, podsjeća Reuters.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije