Energetska konzultantska tvrtka Wood Mackenzie procjenjuje da bi rezerve zemnog plina u škriljevcu u tlu sjeverne i središnje Poljske mogle iznositi i 1,36 milijardi kubnih metara, što je malo manje od polovice sadašnjih plinskih rezervi Europe. Štoviše, uskoro bi mogla početi i eksploatacija tih rezervi koje su dostatne za europsku neovisnost od ruskog plina, s kojim svake zime ima sve više i više problema s isporukom.
Korporacija Conoco Phillips planira napraviti prve bušotine u blizini Gdanjska u svibnju, a nakon njih u potragu za nalazištima plina kreće i Exxon Mobil. Eksploataciju plina iz škriljevca, koja dosad nije bila isplativa, omogućava nova američka tehnologija, razvijena za eksploataciju ranije slabo dostupnog plina iz škriljevca, za koju stručnjaci procjenjuju da će američke rezerve plina umjesto za sljedećih 30 učiniti dostatnim za sljedećih 100 godina.
Još uvijek postoje neke dvojbe zbog utjecaja na okoliš tog postupka lomljenja škriljevca na dubini do šest kilometara, pri kojem se uštrcavaju kemikalije i pijesak da bi se lomile ploče škriljevca i izvukao plin iz njih (hidraulično lomljenje, "fracking"). Ispostavi li se da ekoloških posljedica neprihvatljivih razmjera nema, to bi osim Poljske omogućilo eksploataciju rezervi plina u Australiji, Njemačkoj, Indiji i Južnoj Africi.
Strah da bi zemlje izvoznice plina udružene u GECF, Gas Exporting Countries Forum, među kojima glavnu riječ vode Rusija i Alžir, mogle poput OPEC-a za naftu početi koristiti monopol i diktirati cijene i obujam proizvodnje, eksploatacijom poljskih rezervi bio bi bitno ublažen.
