Demokratski kandidat Barack Obama prekrojio je kartu tradicionalne
potpore američkih birača jednoj ili drugoj američkoj stranci. Obama je
svoju veliku pobjedu (u trenutku pisanja ovog teksta procjenjivalo se
da je osvojio oko 340 od potrebnih 270 elektora) osigurao preotimanjem
podrške država koje su na prošlim izborima glasovale za republikance,
odnosno potporom dobivenom u tzv. nepostojanim državama.
Gubitak Ohija i Virginije
Demokrati su odnijeli prevagu u ključnoj državi Ohio, koja donosi čak
20 elektorskih glasova i bez čije podrške još nijedan republikanac nije
zasjeo u Bijelu kuću. Obama je pobijedio i u Virginiji, koja je bila
više od 40 godina naklonjena republikancima. Demokrati su izborili
pobjedu i u nepostojanoj Pennsylvaniji, koja nosi čak 21 glas, a bez
Ohija i Pennsylvanije republikanci nisu mogli računati na većinu.
I napokon, Obamin tim osvojio je i Floridu, koja je u prvim izborima
Georgea W. Busha odlučila o pobjedi. Johnu McCainu podršku je dalo samo
nekoliko velikih elektorskih država koje su tradicionalno
republikanske, poput Teksasa, koji nosi čak 34 elektora, i Georgie,
koja nosi 15. Uz nabrojene države, demokrati su republikancima uzeli i
Nevadu, Colorado, New Mexico, Iowu, a u Indiani se situacija nije
razjasnila do jučer poslijepodne.
Za razliku od prve Bushove pobjede, Obama nije samo osvojio pojedine
savezne američke države nego je odnio i znatnu prednost u glasovima –
za njega je glasovalo oko 62,5 milijuna birača, dok je za McCaina
glasovalo 55,5 milijuna.
Prve analize objavljene u svjetskim medijima pokazuju da je Obama dobio
potporu žena (56 posto za Obamu, 43 posto za McCaina) te mlađih ljudi
(u populaciji mlađoj od 30 godina osvojio je čak 66 posto glasova, u
populaciju u dobi od 30 do 45 godina u prednosti je 52 posto, dok su za
McCaina većinom glasovali birači stariji od 65 godina). Očekivano,
Obama je dobio 95 posto glasova Afroamerikanaca, 66 posto
Hispanoamerikanaca i siromašnijih.Novi poredak
– Mislim da se uspostavlja novi poredak – komentirao je za CNN
politički analitičar David Gergan, koji je pratio izborne rezultate.
Osim na predsjedničkim izborima, demokrati su izvojevali značajnu
pobjedu i u Kongresu i Senatu. Do jučer poslijepodne po našem vremenu
demokrati su imali 56 mjesta u Senatu (s još otvorenom opcijom da
stignu i do 60), a republikanci 40. U Kongresu su demokrati držali 251,
a republikanci 173 mjesta. Novi američki predsjednik imat će, dakle,
snažnu potporu predstavničkog tijela za toliko obećavane političke
promjene.
Osim osobne karizme, Obama za svoj uspjeh može zahvaliti strahu
američkih birača od velike ekonomske krize koja je potkraj Bushova
mandata zahvatila Ameriku i proširila se na cijeli svijet. Gotovo 70
posto birača kazalo je da im je glavni faktor pri odlučivanju bilo
gospodarsko pitanje. Usprkos višegodišnjoj Bushovoj propagandnoj
kampanji, terorizma se plaši samo devet posto Amerikanaca.
IZBORI U AMERICI 2008.
Pobijedio i preotimanjem republikanskih država
