ŠTETA PO ZDRAVLJE

Podizanje cijena i dodatni porezi? Njemačka traži rješenje za problem s kojim se bori i Hrvatska

Foto: Jean-Yves Limet
1/3
13.07.2023.
u 17:00

Eurozastupnici su na nedavno održanom skupu raspravljali o posljednjim istraživanjima o smanjenju štetnosti od pušenja i alternativnim nikotinskim proizvodima

Više od četvrtine svih dijagnoza raka u Europi povezano je s pušenjem, čime je konzumacija duhana i dalje vodeći uzročnik karcinoma na Starom kontinentu, spomenuto je na sastanku u Europskom parlamentu gdje su eurozastupnici raspravljali o posljednjim istraživanjima o smanjenju štete od pušenja i alternativnim nikotinskim proizvodima. Na toj diskusiji sudjelovali su i hrvatski europarlamentarci Tomislav Sokol (EPP) te Valter Flego (Renew), kao i Pero Hrabač s Medicinskog fakulteta na Sveučilištu u Zagrebu. 

Diskusiju je organizirao The Parliament, magazin specijaliziran za teme o Europskoj uniji, u suradnji s talijanskim institutom Bruno Leoni, grčkom neprofitnom organizacijom European Expression te Hrvatskom mrežom za suvremenu biomedicinu i zdravstvo.

Okupljene je zabrinula široko raširena percepcija da nikotin uzrokuje rak. Naime, iako nikotin izaziva ovisnost, on je u pravilu bezopasan, navodi se u objavljenom priopćenju, jer skoro pa sav štetan utjecaj od pušenja dolazi od toksina u dimu cigarete. Stoga su se svi složili kako je potrebno educirati javnost i ponuditi im potpune informacije kako bi mogli lakše donijeti odluku.

Hrvatski zastupnik Tomislav Sokol i njegov kolega iz Europske pučke strane talijanski zastupnik Aldo Patriciello složili su se da se sve moguće alternative moraju proučavati kako bi se utvrdio manje štetan utjecaj od pušenja. Hrvatski zastupnik Valter Flego, Renew Europe, je pak napomenuo kako nas je pandemija naučila da prilikom izrade zakona moramo u obzir uzeti znanstvene činjenice.

POVEZANI ČLANCI:

Dr. Pero Hrabač s Medicinskog fakulteta na Sveučilištu u Zagrebu se nadovezao na temu i usmjerio pažnju na studiju „Nicotine without smoke: Tobacco harm reduction“ koju je objavio britanski Royal College of Physicians. Izvješće je pokazalo da opasnost po zdravlje koja proizlazi iz dugotrajnog udisanja dima iz e-cigareta, na temelju danas dostupnih dokaza, vjerojatno neće premašiti 5 posto štete od pušenja duhana.

Hrabač je također skrenuo pozornost na nedavno nadopunjeni Cochrane osvrt o e-cigaretama. Radi se o organizaciji čija istraživanja slove kao „zlatni standard“ te predstavljaju meta-analizu dostupnih kvalitetnih istraživanja, a u ovom konkretnom slučaju je obrađeno više od 78 studija s više od 22.000 ispitanika. Osvrt je s "velikom sigurnošću" zaključio da je vjerojatnije da će ljudi prestati pušiti na najmanje šest mjeseci ako koriste nikotinske e-cigarete ili vape uređaje nego ako upotrebljavaju nikotinske nadomjesne terapije, kao što su flasteri i žvakaće gume. Dokazi također upućuju na to da su nikotinske e-cigarete dovele do viših stopa odvikavanja od e-cigareta bez nikotina, objavljeno je u priopćenju.

Heino Stöver, profesor društveno-znanstvenih istraživanja o ovisnosti na Sveučilištu u Frankfurtu, osvrnuo se potom na trenutnu situaciju u Njemačkoj gdje je malo poduzeto kako bi se smanjio relativno visok udio pušača. Naveo je da zemlja ima vrlo visoku prevalenciju pušenja (nešto više od 35 posto odrasle populacije) te procjenjuje da troškovi kontinuiranog pušenja koštaju njemačko gospodarstvo čak 100 milijardi eura godišnje. Problem je što su cigarete dostupne u automatima za prodaju te postoji određeno oklijevanje vladajućih spram uvođenja ograničenja pušenja na radnom mjestu. Stöver je stoga skeptičan da će Njemačka uspjeti postići svoj cilj i smanjiti broj pušača na 5 posto do 2040., osim ako ne poduzme dodatne akcije. Naglasio je da u tom slučaju alternative moraju biti dio rješenja, s obzirom na to da je potpuni prestanak vrlo težak za većinu ljudi.

Naime, velika većina pušača želi prestati pušiti, ali jako mali broj uspije u tom naumu. Budući da je pušenje raširenije u skupini potrošača s nižim dohotkom, treba izbjegavati mjere poput podizanja cijena ili nametanja dodatnog poreza. Carlo Stagnaro iz Istituto Bruno Leoni istaknuo je zato Švedsku kao zlatni primjer jer je zemlja postigla cilj od 5 posto pušača bez nametanja strogih ograničenja. To je djelomično postignuto širokom dostupnošću alternativa, posebice snusa - vrećica s duhanom ili nikotinom koji se stavljaju ispod gornje usne, navodi se.

>> VIDEO Znanstvenici analizirali snimke pluća: Vjeruju da im jedna stvar šteti više od duhana

Ključne riječi

Komentara 3

SL
slavenZadravec
20:04 13.07.2023.

Zanimljivi su ti brojni udari na pušače koji (s današnjim ograničenjima) mahom štete sami sebi dok su ponašanja koja su štetna za druge potpuno dozvoljena bez ikakvih stigmi i dodatnih poreza.Lijep su primjer terase na kojima je zabranjeno pušenje dok pokraj njih prolaze kolone automobila na fosilna goriva.

Avatar Vrsalj
Vrsalj
20:14 13.07.2023.

Ako vam dođe 2 milijuna migranata i već nekoliko godina 90% njih su korisnici socijalne skrbi onda če te imati problema pa čak i za njemačku je to ozbiljan problem

ST
sttipe
18:01 13.07.2023.

Jedna hrenovka (od 4 u pakiranju), skrati život koliko i šteka cigareta!!! 90% otrova u hrani služi samo tome da hranu održi da se ne pokvari, da trgovački lanci mogu istisnit sve ostale iz trgovine hranom. Količine otrova u hrani i u svemu oko nas su nezamislive!! Čak su i plastiku napravili da se raspada za par godina! Tako ju od "vječne sirovine pretvorili u vječni otpad.. Svu industriju triba nacionalizirati. Workdwide...

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije