Kod nas se govorilo da se u Sloveniji bolje živi. Kao da si u Njemačkoj. I ja sam tako mislila. Sestrična je u Sloveniji već bila udana i povezala me sa sadašnjim mužem. I tako sam došla u Sloveniju, sjeća se Dušanka vremena kada se iz Biljana Donjih u drugoj polovici prošlog stoljeća uključila u val iseljavanja dalmatinskih djevojaka iz Ravnih kotara u Brkine, tada najsiromašniji dio Slovenije, što se protežu od hrvatsko-slovenske granice prema Ilirskoj Bistrici, Pivki i Kozini.
 Nisu išle za poslom ili zaradom, nego za boljim životom  objašnjava te procese ženske bračne migracije iz zadarskoga zaleđa autorica demografske studije "Dalmatinske nevjeste" Vilma Malečkar.
 Ponekad su po njih dolazili mladoženje, a najčešće njihovi posrednici iz brkinskih sela. Jedna po jedna, svake godine njih nekoliko, udavale su se za brkinske mladiće kojima životna sudbina nije omogućila ženidbu s odabranicom iz svoga ili susjednog sela. Odlazak je trajao sve do osamostaljivanja Hrvatske i Slovenije. Koliko se dalmatinskih nevjesta tijekom tridesetak godina tog migracijskog puta u Brkine preselilo, ne zna se. Neke su se udavale u Sloveniji, neke u Dalmaciji, ali prema mojim podacima, dalmatinskih je nevjesta oko stotinu  kaže Vilma Malečkar.

Težački život
Oskudan život u Ravnim kotarima, privlačne priče o Sloveniji  nerijetko potkrijepljene očevim mišljenjem "da se u Sloveniji živi ljepše, tamo nećeš drva nositi na leđima", kako je Danici u Radašinovcima govorio njezin otac  bili su najčešći argumenti za odlazak u Brkine.
 Odlučila sam otići, a bila sam još dijete, imala sam tek dvadeset godina  pripovijeda Danica životnu priču koja se od priča ostalih dalmatinskih nevjesta gotovo i ne razlikuje.
Po dolasku u Sloveniju njihov se svakodnevni život sveo na radne obveze i zadaće koje su imale i prije vjenčanja. Te su žene bile mlade, ali su izgledale stare, bile su tamnije puti, vjerojatno od sunca, odjevene u svoje nošnje, široke suknje, a kad su došle, imale su dugu kosu, primjećivali su domaćini Ostrožnog Brda i Pregarja, sela s najviše dalmatinskih nevjesta. Osim toga, razlikovale su se po jeziku, a pravoslavke i po vjeri koju su, najčešće zbog djece, ubrzo morale promijeniti.
Danici je posebno u sjećanju ostala muževa ustrajnost da se što bolje uključi u život sela. Ostala je rodbina, posebno svekrva, u sporazumijevanju s nevjestom bila poprilično nemilosrdna. Stana je još sedam godina nakon vjenčanja živjela zajedno sa svekrvom od koje je slovenski morala učiti bez ikakvih objašnjenja. "Već ćeš naučiti. Morat ćeš razumjeti", govorila je svekrva Stani i pritom se sjeća kako je jednom od nje nešto tražila, ali kako je nije razumjela, Stana se vratila i rekla: "Majko, nema". Svekrvi se odgovor nije svidio. Uzela ju je za ruku, odvela u sobu do ormara i iz njega uzela brašno.

"Tvrde i zaostale"
Osim što su ih domaćini nazivali "tvrdim i zaostalim Dalmatinkama", podređeno su mjesto dalmatinske nevjeste dobile i u podjeli uloga u kuhinji i kućanstvu. Svekrvi je bila namijenjena kuhača, a snahi motika i grablje. Radila sam ono što svekrva nije htjela. Prala sam i čistila kuću. Dakako, ono što je bilo teže raditi. Ona je kuhala, prisjeća se nevjesta iz Smrja. Kad je nevjesta dobila priliku nešto skuhati, hranu je trebalo pripraviti "na slovenski način", a rijetke su imale hrabrosti nešto skuhati "na svoj način".
 Te su žene u novim obiteljima imale drukčiji status i zbog toga jer je vrijedilo mišljenje da dolaze iz manje razvijena područja, iz Hrvatske, Dalmacije. Dakle, južno od Kupe  napominje Vilma Malečkar i dodaje da se prema njezinim podacima ni jedna dalmatinska nevjesta nakon dolaska u Brkine nije rastala.

JUTRO NAKON NAPADA

FOTO Plišanci i tišina ispred škole u Prečkom: Crna zastava na zgradi i poruke ispisane dječjim rukopisom

VJETROVITO I HLADNO

Zimska oluja stiže na Jadran, upaljeni meteoalarmi: Evo gdje bi danas moglo biti snijega

2

zanimljivo

Optička iluzija: Broj životinja koje vidite otkriva koliko ste fokusirani

Jesu li učinkoviti

Pomažu li vitaminski 'shotovi' i jabučni ocat u podizanju imuniteta?

Njami

Tople jabuke u punču, pašticada s njokima,... Jedan grad nudi hit delicije na adventskim kućicama

Ukrajinci koji borave u Hrvatskoj uputili Vladi RH ova tri zahtjeva za olakšavanje njima i hrvatskoj ekonomiji