Ususret brojnim izborima koji su pred hrvatskim biračima ove godine, ne čudi da agencije tijekom godine rade brojna ispitivanja javnog mijenja kako bi vidjeti kome su birači skloni dati svoje povjerenje, ovisno o tome o kojim je izborima riječ. Svibanjsko istraživanje političkih preferencija CroElecto osim stranačkih preferencija uoči izbora za Europski parlament sadržavalo je i pitanje čija bi kandidatura za predsjednika države odgovarala preferencijama ispitanika. Pitanje je bilo poluzatvoreno, odnosno ispitanici su osim ponuđenih imena mogli dodati nekog svog kandidata. Ispitivanje je provedeno na 1041 ispitanikom, a rezultati su pokazali da aktualni predsjednik Zoran Milanović u ovom trenutku uživa najveću podršku ispitanika; njih čak 34,01 posto od predloženih imena aktualnog predsjednika i u idućih pet godina vidi na Pantovčaku.
HDZ-ovim kandidatima više
Oleg Butković, koji se u nedavnoj izbornoj kampanji prometnuo u Milanovićeva glavnog izazivača, ima 16,43 posto glasova potpore, Gordana Jandrokovića podupire 10,09 posto, donedavnog hrvatskog ministara, a danas gospodarstvenika Zdravka Marića izdvaja 8,93 posto, a nezavisnog saborskog zastupnika Ninu Raspudića 8,84 posto ispitanika. HSP-ov Tomislav Jonjić nakon objave najave kandidature ima 3,46 posto potpore, a HDZ-ov Davor Ivo Stier 3,07 posto. Ispitanici su još naveli imena Kolinde Grabar-Kitarović, njih 1,15 posto, a Tomu Medveda 0,96 posto birača – rezultati su ove ankete u kojoj je neodlučnih i nezainteresiranih ispitanika bilo 13,06 posto.
– Istraživanje pokazuje nekoliko zanimljivosti; HDZ-ova imena podupire ukupno 40,63 posto, dakle više nego Zorana Milanovića. Dalje, birači ljevice, za razliku od birača HDZ-a, nisu popisu imena dodali nijednog dodatnog kandidata kojeg bi željeli vidjeti na mjestu predsjednika države. Zanimljivo je i to kako je u istraživanju CroElecto iz lipnja 2019. godine tada aktualna predsjednica države Kolinda Grabar-Kitarović imala vrlo sličnu potporu (32%) kao danas Milanović (Milanović je tad imao 22%), uz tu razliku što su ostali protukandidati iz istraživanja bili već poznati te raznorodni, a ne kao danas, većinom iz iste političke opcije – navode iz agencije koja je provela istraživanje.
VEZANI ČLANCI:
Njihovo zadnje istraživanje koje se tiče izbora za EU parlament koji nas čekaju ovu nedjelju 9. lipnja, dodaju, nije pokazalo značajne razlike osim blagog rasta liberalne koalicije koju čine IDS, Reformisti, Posavčeva stranka, SDSS i HSLS na štetu jednog mandata stranke Možemo. Dosadašnje su analize za EU izbore također na tom tragu pa ostaje za vidjeti hoće li koalicijska lista Fair play koju predvodio IDS-ov Valter Flego dobiti mandat u EU parlamentu ili će taj mandat otići Možemo! Ili DP-u.
No, na popisu kandidata za EU parlament sve je jasno, neizvjesni su kandidati za predsjednika Hrvatske, s obzirom na to da javnost u ovom trenutku najbolje percipira kandidaturu Zorana Milanovića za predsjednika. Tko će mu biti rival iz HDZ-a stranka tek treba odlučiti, a anketa, poput ove CroElecta, pokazuje samo načelno kako građani dišu po tom pitanju.
>>> FOTO Hladno i bez pozdrava: Pogledajte kako je prošao najnoviji susret Plenkovića i Milanovića
Analitičarka Ankica Mamić kaže da se u javnom prostoru pojavljuje više anketa, a da je svima zajedničko to da se kroz istraživanje mišljenja građana ne propitkuje popularnost pravih, već potencijalnih kandidata. – Do sada je samo Zoran Milanović jasno istaknuo svoju kandidaturu, o tome se govori već dulje vrijeme i to je građanima ušlo u uho. Stoga je on mnogim anketama trenutno vodeće ime. Nedavno, sam, primjerice, vidjela rezultate jedne ankete po kojoj je Zlatko Mateša kao kandidat HDZ-a po podršci ispitanika uvjerljivo vodio ispred Zorana Milanović i ostalih kandidata iz HDZ-a, među kojima je bio Gordan Jandroković, ali nije bio i Davor Ivo Stier.
Zato je jasno da je najvažnije koga će HDZ imati kao kandidata za predsjedničke izbore. Tek nakon toga će sva ispitivanja i sve analize imati daleko više smisla i bit će relevantne i pokazivati stavrno stanje stvari, stvarnu popularnost političara koji će biti kandidati. Ova sadašnja istraživanja samo dokazuju da sva imena koja se sada pojavljuju u javnosti kao mogući kandidati zapravo nisu dobri kandidati jer ne mogu doći ni blizu rejtingu Zorana Milanovića, tako da će HDZ morati izabrati doista jakog kandidata. Tko će on biti, ovisit će i o trenutnoj situaciji, realnom vremenu u kojem se događaju mijene, tako da netko o kome se razmišlja danas možda neće biti pravo ime i za par mjeseci – smatra A. Mamić. Dodaje kako je popularnost Zorana Milanovića tijekom godine po anketama otprilike ista. Doživio je manji pad rejtinga nakon fijaska zbog rezultata parlamentarnih izbora, ali ništa se značajno, drži A. Mamić, nije promijenilo.
>>> Milanovićev život u slikama – od malih nogu do političke karijere
Nejasna slika
I politolog Goran Čular smatra da je prerano raditi ankete na tu temu jer još nisu definirana imena kandidata i stranaka koje stoje iza njih.
– Sve dok nemate jasnu sliku, točnu strukturu kandidata, ankete ne mogu biti ozbiljne. Imena koja se sada spominju ne moraju uopće biti i ona koja će biti stvarni kandidati, tako da ovo može biti samo neko razmišljanje. Naime, kada su u pitanju izbori koji se vežu uz konretna imena to je tako, bez imena ni ankete ne vrijede. Kada se izbori vežu uz stranke koje su stalne, poznate biračima, tada ankete koje se rade unaprijed imaju više smisla i mogu biti realnije – smatra Goran Čular.
Analitičar Žarko Puhovski drži da, ukoliko HDZ-ova većina bude stabilna u Saboru i Andrej Plenković ostane u Hrvatskoj, on ne vidim kako bi Zoran Milanović mogao izgubiti izbore osim ako se dogodi čudo i SDP shvati da on nije njihov čovjek. Smatra i da Davor Ivo Stier neće moći parirati Milanoviću jer je uglađen u komunikaciji, a Milanović direktan. U ovom trenutku, smatra Puhovski, Milanović nema konkurencije.
Uvijek isti politički analitičari. Pa postoje li neki drugi, novi, svježi?