Pokupski Ogranak Matice hrvatske u koja je počela djelovati davne 1842. godine, tada još pod imenom Matica Ilirska, danas je birao novo vodstvo.
Predsjednik Pokupskog ogranka, Božidar Škrinjarić, izbornu je skupštinu otvorio uz prisustvo ostalih članova te gostiju, Stjepana Sučića, potpredsjednika Matice hrvatske te akademskog slikara Zvonimira Vile koji je u sklopu manifestacije izlagao svoja umjetnička djela koje prikazuju stare kapele pokupskoga kraja.
Članovi zajednice su jednoglasno prihvatili staro vodstvo čime je za predsjednika ponovno imenovan Željko Škrinjarić, a članovi predsjedništva će i dalje biti Ilija Škrinjarić, Ivan Potočnik, Ivica Banić, Ivan Škoro, Mario Zakarija te Mirko Zgurić.
U daljnjem nastavku sjednice predsjednik pokupskog ogranka se referirao na svrhu samoga nastajanja Matice pri čemu je citirao grofa Janka Draškovića.
- Najpoglavitija svrha društva jest rasprostranjivati znanost i književnost u našem narodnom jeziku te mladeži dati mogućnost da se domorodno izobrazi.
Protekle su godine 86 članova Matice pokrenuli nekoliko značajnih projekata u koje se ubraja i osnivanje udruge "Kupa" 2007. godine koja danas okuplja 54 gradova i općine u porječju Kupe. Udruga se zalaže za sprječavanje daljnjih onečišćavanja rijeke te ekološku sanacija i revitalizaciju Kupe.
Među ostalom ogranak je prošle godine organizirao razne koncerte, humanitarne akcije te zabavnih sadržaja namijenjene stanovnicima toga kraja.
- Čestitam svima Vama koji ste toliko učinili za sve nas. Prije šest se godina smatralo da se ništa ne može učiniti, no progovorili smo te sam predložio da razmislite kako se nalazite u neposrednoj blizini Kupe. Na toj Kupi plove lađe i leže gradovi - rekao je potpredsjednik Matice hrvatske koji je tom prilikom Božidaru Škrinjariću uručio knjigu Marka Antuna Horvatovića, znamenitog naziva Lakši način putovanja velikih lađa i uz vodu i niz vodu.
Bakropisom ovjekovječili kulturnu baštinu svoga kraja
Zvonimir Vila, akademski slikar iz Zagreba koji je prvi kontakt s pokupskim ogrankom Matice hrvatske imao na jednom od brojnih kulturnih događanja u općini odlučio se ovjekovječiti dio kulturne baštine toga kraja u svojim umjetničkim dijelovima.
Vila koji se cijeli život bavi umjetnošću napornim je radom i strpljivošću izradio jedinstvenu zbirku najznamenitijih kapela u tom kraju.
- Koristim grafičke tehnike dubokog i visokog plošnog tiska, znači sve ono što je tradicionalno. To mi je najbitnije. Tako sam odgojen u klasi profesora Frane Para - rekao je umjetnik.
Na upit koliko vremena je potrebno kako bi se izradili bakropisi, korišteni za ovu izložbu Vila je odgovorio - ako date sve od sebe, ako radite s duhom, onda za ovakvih osam bakropisa treba otprilike pet mjeseci, iako sve uvijek ovisi o raspoloženju i stanju čovjeka.
