Na smanjenje plaća najvjerojatnije će u ponedjeljak pristati činovnici
i policajci, međutim, ne i liječnici i profesori, ili točnije, pristat
će državne, ali ne i javne službe. To se dade zaključiti već i po
aktivnostima kojima su se tijekom vikenda bavili sindikalni čelnici
– dok su oni iz državnih službi sastančili o Vladinu
prijedlogu o smanjenju plaća, kolege im iz javnih službi bili su na
placu, nogometu i sl.
Profesori preživljavaju
– Nema potrebe za sastancima, Vladina je ponuda nekvalitetna
i ne rješava problem – poručuju iz javnih službi i
podsjećaju da nije riječ o 1,4 milijarde kuna moguće uštede,
već da nastavak isplate 6-postotne povišice do kraja godine
“teži” oko 800 milijuna kuna, što će se
u slučaju jednostrana Vladina raskidanja (što podrazumijeva
tri mjeseca “otkaznog roka”) svesti ni na pola
milijarde.
– Tko normalan misli da će tim novcem spasiti državu, dok s
druge strane liječnici ionako bježe u privatnike, a profesori
preživljavaju dajući instrukcije?! – pitaju se.
Sindikati državnih službi, pak, na vagu stavljaju više od
150 kuna mjesečno, koliko u prosjeku iznosi od siječnja ostvareno
povećanje plaća od šest posto. Raskine li država sporazum o
plaćama i kolektivne ugovore, boje se, ostaju bez svih materijalnih
prava iz KU-a: božićnica, regresa, dara za djecu, jubilarnih nagrada,
mjesečnog prijevoza...
– Ako prihvatimo tu ponudu, gubimo samo na plaćama. U
protivnom, osim materijalnih prava, gubimo i pravo sudjelovanja u
kreiranju nove osnovice za plaću, pa nam mogu reći da će umjesto 5200
osnovica biti 3100 kuna. Ne bi bilo dobro ni da nam kasne plaće. Treba
vidjeti i od dva zla izabrati manje – oprezni su u državnim
sindikatima, koje dodatno plaši i mogućnost otkaza, koja je
indirektno spominjana tijekom pregovora, kada je rečeno da će se
umjesto plaća voditi borba za radna mjesta. Oni, pak, podsjećaju i na
to da dio javnih službi ima dva kolektivna ugovora, temeljni i granski,
a državni imaju samo jedan “pa se mogu
razbacivati”, kažu.
Međutim, u javnim službama i ne pomišljaju na mogućnost
otkazivanja kolektivnih ugovora koja bi ih mogla sustići u paketu s
otkazivanjem sporazuma o 6-postotnom povećanju koje se isplaćuje od
siječnja ove godine.
– To sigurno ne bismo šutke podnijeli, u tom
slučaju išli bismo u štrajk – bez
dileme je odlučnija javnosektorska strana sindikata i poručuje
državnoslužbeničkim kolegama da im je žao što se ne drže
solidarno.
– To su plašljivi ljudi koji nemaju moć procjene
– ocrtao ih je jedan od sindikalnih čelnika javnih službi.
Neizvjesni ugovori
Podijeljeni sindikati, očito je, različito predviđaju sudbinu
kolektivnih ugovora koji su ostali visjeti u zraku. Potpredsjednica
Vlade Jadranka Kosor, koja uz ministra financija Ivana
Šukera pregovara sa sindikatima, jučer nam je kazala da
zasad nisu konačno odlučili hoće li Vlada, odluči li se za jednostrani
raskid sporazuma o plaćama, istodobno raskinuti i kolektivne ugovore.
– To ćemo vidjeti, razmatraju se sve mogućnosti. Bio bi
najbolji sporazuman raskid jer bi se uštedjelo pola
milijarde kuna i tako bismo mogli čuvati i kolektivne ugovore. No, sve
je otvoreno do ponedjeljka ujutro – zaključuje J. Kosor.
RASKOL SINDIKATA
