Europsko izdanje portala Politico objavilo je rezultate istraživanja Europskog vijeća najutjecajnijih osoba i država u Europi. Lista najutjecajnijih država Europe nastala je usporedbama utjecaja lidera država te diplomata u EU, stabilnosti vlada, jasne strategije država te njihove "sirove snage". U istraživanje je uključena i Turska, ali i ostale zemlje kandidatkinje za pristupanje EU.
Među liderima europskih zemalja, njemačka kancelarka Angela Merkel bez konkurencije je zauzela prvo mjesto. Velika Britanija po utjecaju je druga država Europe, Francuska se našla na trećem, a Italija na četvrtom mjestu. Mađarska je na šestom mjestu, dok je njezin premijer Viktor Orban opisan kao političar s dugoročnom strategijom.
U našoj regiji, najbolje je mjesto zauzela Srbija, smještena je na 19. mjesto. Slovenija je na 25. mjestu, a Hrvatska, Crna Gora, Makedonija i Albanija zauzele su od 30. do 33. mjesta. U istraživanju nisu uključene Norveška, Švicarska, Bjerorusija, Ukrajina, BiH i Kosovo.
Presudni faktori za odabir najutjecajnije države u Europi rastući je utjecaj lidera zemalja s popisa, kao i uloga veleposlanika koji pripremaju susrete i vode politiku diplomacije, navodi Politico.
Croatia is last among EU countries in our power matrix — Check how powerful your country is https://t.co/vTn78hWyHS pic.twitter.com/kPTlgsixkw
— POLITICO Europe (@POLITICOEurope) 28. travnja 2016.
Kriteriji prema kojima se donosila ocjena o čelnicima vlada jesu: imaju li države stabilnu vladu, je li njihov lider onaj koji vodi zemlju i postavlja političku agendu, imaju li konstantu u strateškim ciljevima (primjer Mađarska), traže li poseban tretman (primjer UK), jesu li u središtu njihovih aktivnosti problemi (primjer Grčka), jesu li se u određenim odlukama istaknuli kao izvrsni (Estonija kao digitalno društvo, Malta kao zemlja koja prihvaća izbjeglice), ističu li se na summitima kao oni koji se trude ili su nezamjetni...
U donošenju odlluke o uspješnosti veleposlanika istraživanje je propitivalo surađuju li s kolegama kako bi stvorili saveze, jesu li veleposlanik i vlada koju zastupa usuglašeni te vlada li među njima razumijevanje, koliko je iskusan veleposlanik u zastupanju svoje zemlje u Bruxellesu (kvalitetan veleposlanik mora biti dobro povezan s članovima EU parlamenta, ne samo iz vlastite zemlje), kakvo političko iskustvo imaju: jesu li sudjelovali u važnim diplomatskim procesima ili su politički lojalisti, jesu li među prvima koji će Bruxellesu prenijeti stavove lidera vlastite zemlje (Litva) ili će čekati do samog kraja (Mađarska)...
Tako je, primjerice, srpski premijer Aleksandar Vučić dobio dobre ocjene, uz obrazloženje kako je on "osoba s kojom Europska unija može rješavati probleme".
Prema prognozama portala Politico, Srbija je ocijenjena kao neutralna, a najveću prepreku za napredak predstavlja joj upravo Hrvatska.
>> Vučiću su odriješene ruke da Srbiju povede na Zapad
Ja sam hrvatica, ali ću rećikreno, svi naši političari moraju učit od srba, iako se i oni svađaju, ali za razliku od nas oni su jedinstveni i neće kao naši jedan drugog pokapat, za razliku od naših.bez obzira što jee oni svoje čuvaju i ne dozvole da se drugi miješaju u njihove stvari, a to je pametno. Dakle dajte naučite nešto, već vam je vrijeme, nesposobnjakovići jedni!!!