Prije ulaska Poljske u EU najveći euroskepticizam pokazali su poljoprivrednici i stanovnici ruralnih područja. No, upravo su oni ulaskom u uniju pokazali svu širinu, spremnost na promjene te pridonijeli većoj iskoristivosti europskih fondova što je rezultiralo napretkom sela, njihovog gospodarstva i njih samih. Prema istraživanjima 2004. samo 39% poljoprivrednika i 36% stanovnika ruralnih područja iskazalo je nadu za bolje sutra, dok je 2007. taj broj narastao na 56% poljoprivrednika i 55% stanovnika ruralnih područja koji su izjavili zadovoljstvo ulaskom u EU.
Što se promijenilo u prvim godinama članstva? Sami poljoprivrednici kao pozitivne promjene navode porast cijena poljoprivrednih proizvoda, započeo je proces direktnih poticaja, pokrenuti su programi razvoja sela, a izvoz poljoprivrednih proizvoda krenuo je uzlaznom putanjom. Članstvo nije dovelo do masovnog uvoza hrane iz EU nego je otvorilo tržište te su tako u prvim godinama članstva porasle cijene mliječnih proizvoda namijenjenih izvozu kao i cijene stoke za uzgoj, pri čemu su najviše koristi imali upravo proizvođači mlijeka i stoke. Na taj način došlo je do izjednačavanja cijena, jer su cijene tih proizvoda u Poljskoj prije ulaska bile puno niže nego u EU. Također je neočekivano porastao interes za poljskom svinjetinom i peradi.
S druge pak strane porast cijena poljoprivrednih proizvoda odrazio se negativno na porast cijena nekih prehrambenih proizvoda, tako su s izjednačavanjem cijena mlijeka porasle cijene mliječnih proizvoda. Porasle su i cijene mesa na domaćem tržištu, što je direktno utjecalo na pad standarda i izazvalo nezadovoljstvo među stanovništvom. Taj skokoviti porast bio je zabilježen odmah po ulasku u EU te je kasnije zabilježena tendencija smirivanja cijena na tržištu.
Pet godina nakon ulaska Poljske u EU stanovnici sela pozitivne promjene vide u tehnologiji poljoprivredne proizvodnje, stupnju mehanizacije gospodarstava, mogućnostima investicija u poljoprivrednom gospodarstvu, pristupu internetu i proširenju telefonske mreže, pristupu vodovodnoj i plinskoj mreži, kvaliteti cesta, mogućnostima školovanja i povećanja obrazovanosti. Kao ostale važne pokazatelje navode pristup zdravstvenoj zaštiti, opskrbljenosti trgovina, kvaliteti rada lokalnih zajednica i općinskih ureda, nivou školske edukacije te prometnoj povezanosti. Stanovnici sela sve manje odlaze u gradove, čak je primjećena tendencija da ljudi iz gradova odabiru upravo ruralna područja za život. Prema zadnjim istraživanjima GUS-a (poljski Državni zavod za statistiku) 2011. broj stanovnika u gradu iznosio 23.169.000 što je 60,2% cjelokupnog stanovništva, dok je 2002. broj gradskog stanovništva bio 61,8%. Istovremeno je broj stanovništva u ruralnim područjima 2011. iznosio 15.332.000 ili 39,8% ukupnog stanovništva dok je 2002. taj broj bio manji i iznosio je 38,2%.
Naravno osim pozitivnih i vidljivih promjena, ne znači da je sve teklo glatko i da su svi problemi riješeni. Kao negativne aspekte ulaska u EU poljoprivrednici navode porast cijena derivata i mineralnih gnojiva za 15% do ulaska u EU i 25% godinu dana nakon ulaska te s njima i porast troškova proizvodnje što se naravno negativno odrazilo na cijene u prodaji. Također je zabilježen porast cijena poljoprivredne mehanizacije za oko 45%. Ne smijemo zaboraviti i činjenicu da su se morali prilagoditi i novim uvjetima na zajedničkom tržištu kao što je kvaliteta proizvodnje ili npr. prilagodba gospodarskih objekata prema normama EU.
Osim uglavnom pozitivnih promjena Poljska još uvijek pokušava riješiti problem nezaposlenosti na selu, prevelikog broja malih poljoprivrednih gospodarstava i niske proizvodnje s 1 ha poljoprivrednog zemljišta. Broj gospodarstava iznad 1 ha 2010. je iznosio 1.583.000, također srednja površina poljoprivrednog gospodarstva bila je 9,5 ha.
Danas Poljaci gledaju drugačije na ruralna područja, ne vide ih samo kao mjesta za proizvodnju hrane za gradove, već žele očuvati prirodu i okoliš, stvarajući tako prirodne oaze s perspektivom razvoja turizma, rekreacije i zdrastvenog turizma. Danas se na život na selu gleda s ponosom, a ne sa sramom. Današnji „seljak“ je obrazovani poduzetnik koji vidi perspektivu, ne samo opstanka, nego i razvoja za sebe i svoju obitelj. Stoga vjerojatno ne iznenađuje činjenica da su najzadovoljniji životom na selu mlađi ljudi do 29 godina i oni koji posjeduju veća gospodarstva.
Prema GUS-u (Poljskom državnom zavodu za statistiku) od 2002. povećao se broj gospodarstava s površinom većom od 50 ha za 28,8% te broj gospodarstava od 30 do 50 ha za 11%.
Želimo li pak usporediti Poljsku i Hrvatsku doći ćemo do prilično različitih zemljopisnih, demografskih i gospodarskih karakteristika. Poljska je 5,5 puta veća površinski od Hrvatske, a po broju stanovnika čak 9 puta.
Dok je Poljska 01.05.2004. ulazila u EU i razmišljala o svojoj europskoj budućnosti Hrvatska se još uvijek borila s ratnim posljedicama. Dok je Poljska pristupala u članstvo, kriza u eurozoni i samoj Europskoj uniji nije bila ovih razmjera kao što je danas, stoga je teško pretpostaviti kakve će se promjene i kojih razmjera dogoditi u Hrvatskoj. Već smo suočeni s činjenicom da se svaka 2 tjedna mijenja cijena benzina. Mljekari iskazuju svoje nezadovoljstvo, ne samo u Hrvatskoj, nego i u drugim zemljama članicama. Raste broj nezaposlenih u Španjolskoj, Grčkoj, Italji, a time se širi val nezadovoljstva na druge države. No, bez obzira na vrlo složenu situaciju u EU, činjenica je da Hrvatska ulaskom u Uniju dobiva na raspolaganje ogromna financijska sredstva koja trebamo biti spremni pametno iskoristiti za dobrobit svih građana Republike Hrvatske.
Izvor: Urząd Komitetu Integracji Europejskiej –današnji Komitet do Spraw Europejskich - Odbor za poslove EU, 2009., zajednički rad: “5 godina poljskog članstva u EU s društvenog aspekta”
Izvor: Urząd Komitetu Integracji Europejskiej –današnji Komitet do Spraw Europejskich - Odbor za poslove EU, 2005., rad:” Poljska u EU – iskustva prvih mjeseci članstva”
Izvor: Instytut Ekonomiki Rolnictwa i Gospodarki Żywnościowej IERiGZ Państwowy Instytut Badawczy, 2005 – Ekonomski institut poljoprivrede i prehrane Državni Institut za Istraživanje (slobodan prijevod)
