Oko 47 posto majki i 61 posto očeva hrvatskih srednjoškolaca ne zna kako i gdje njihova djeca troše novac. Još 29,7 posto majki i čak 56 posto očeva ne zna s kim se djeca druže, tko su im prijatelji. To ne zna ni 27 posto roditelja učenika šestih i sedmih razreda osnovnih škola. Čak 41,9 posto njihovih roditelja ne zna što djeca rade u slobodno vrijeme.
To kažu učenici hrvatskih osnovnih i srednjih škola, odgovarajući na pitanja koliko o njihovu životu znaju očevi i majke. Dio je to rezultata objavljenih u znanstvenom radu "Komunikacija između djece i roditelja", psihologinje Zore Raboteg-Šarić. Ispostavilo se i da 48,4 posto majki i 59,5 posto očeva ne zna što djeca rade u slobodno vrijeme. Približno 45 posto roditelja ne zna na koja mjesta djeca izlaze noću.
Ti su podaci i te kako aktualni s obzirom na nedavnu zabrinjavajuću statistiku kojom su obuhvaćene hrvatske obitelji. Objavljeno je da svaki peti brak u hrvatskoj završava razvodom. Je li obitelj u Hrvatskoj "ugrožena vrsta" poput američke? Njihova istraživanja pokazuju da se obitelji u SAD raspadaju. Jer, nažalost, upravo obitelj prva plaća danak društvenim (ne)prilikama - gospodarskoj situaciji u državi, zapošljavanju, življenju na rubu egzistencije. Hrvatski znanstvenici kažu da situacija u nas nije toliko alarmantna kao u SAD-u, no slične su trendove primijetili.
Bitan je i nadzor djece
Psihologinja Z. Raboteg-Šarić s Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar" objedinila je i podatke iz opsežnog istraživanja koje je još 1998. godine počela sa psiholozima Slavkom Sakomanom i Vladom Šakićem. Ispitano je tada 2823 srednjoškolca diljem Hrvatske, iz sva četiri razreda. A koliko zapravo razgovaraju tinejdžeri i roditelji, te koliki uvid roditelji imaju u život svoje djece, objavljeno je lani i u publikaciji Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve.
Upravo su ti podaci o bliskosti roditelja i djece postali aktualni. Ako svaki peti brak završi razvodom, a razvoda je sve više, kako se s time nose tinejdžeri? Koliko ih zapravo poznaju njihovi roditelji i koliko su navikli razgovarati? Podaci do kojih su došli istraživači prikazuju zbilju hrvatskih obitelji.
A na pitanja je, osim srednjoškolaca, odgovaralo u zasebnom istraživanju još 287 učenika šestih i sedmih razreda osnovnih škola. Prema njihovim tvrdnjama, roditelji ipak imaju bolji uvid u njihove svakodnevne aktivnosti. Primjerice, 27,1 posto ne zna tko su prijatelji djece, 32,1 posto ne zna gdje troše novac a 24,8 posto ne zna gdje djeca izlaze noću. Najmanje uvida roditelji imaju u djetetove aktivnosti u slobodno vrijeme - to ih ne zna 41,9 posto.
- Razgovor djece i roditelja u odgoju neprocjenjivo je važan za zdrav razvoj osobe. Osim potpore i razumijevanja, bitan je i nadzor. Nema idealnog modela kako odgajati dijete ali nadzor mora postojati, roditelji moraju znati što se događa u životu djece. Ne misli se pritom na psihološku kontrolu, iskazivanje moći i ograničenje neovisnosti djeteta. Adolescenti, razumljivo je, dosta vremena provode u društvu vršnjaka i valja očekivati da roditelji nemaju potpun nadzor nad njihovim aktivnostima - kaže dr.sc. Z. Raboteg-Šarić.
Uočene su i razlike u odgoju osnovnoškolskih djevojčica i dječaka. Roditelji imaju bolji uvid u svakodnevne aktivnosti djevojčica a ženskoj djeci postavljaju i čvršća pravila dokad navečer smiju ostati vani. Roditelji nešto starije djece manje su aktivno uključeni u odgoj. Majke su bolje upućene u odgoj od očeva, i to u svim segmentima. A kako razgovaraju djeca i roditelji?
- Ustaljeno je da postoji generacijski jaz. No, nije toliko izražen koliko se misli. Jaz se očituje u trivijalnim pitanjima, poput ukusa u glazbi ili odijevanju, no ne i u temeljnim društvenim vrijednostima koje roditelji prenose djeci. Čak vladaju veće razlike između vršnjaka nego djece i roditelja - kaže Z. Raboteg-Šarić.
Dogovor oko izlazaka
A komunikacija i otvorenost s roditeljima, nažalost, često izostaju. Istraživanje je pokazalo da 62,3 posto majki ne pita djecu za mišljenje kada odlučuje o obiteljskim stvarima. A to također ne čini čak 70,9 posto očeva! Odluke o djeci, ispostavlja se, trećina roditelja donosi a da djecu uopće ne pita za mišljenje.
Većina ispitanika ima dobre odnose u obitelji. Također, većina mladih procjenjuje da im roditelji daju dovoljno ljubavi i razumijevanja. U odgoju mladih majka sudjeluje aktivnije od oca, što potvrđuje i odgovor na pitanje kome bi se učenici obratili kad bi imali većih problema. Trideset posto obratilo bi se samo majci, a samo četiri posto samo ocu.
Prijašnja su istraživanja pokazala i da se stil odgoja, autoritativan ili popustljiv, očituje i u ograničenju izlazaka djece. Najviše tinejdžera, 45 posto, s roditeljima se dogovara oko izlazaka. Dio tinejdžera ima potpunu slobodu - 32 posto ih vikendom ostaje vani koliko želi. Dva posto tinejdžera uopće ne smije izlaziti vikendom a 10 posto u tijeku tjedna.
Roditelji, kao najvažniji model ponašanja svojoj djeci, ljubav trebaju nadograđivati razgovorom. Učiti ih izražavanju osjećaja. Povjeravanju, dijalogu, iskrenosti. Psihologinja Zora Raboteg-Šarić ponudila je i orijentire prema kojima se roditelji mogu ravnati kako bi pomogli svojoj djeci u zdravom razvoju. Hrvati su, stisnuti rutinom zaposlenog života, polako zaboravili na zajedničke objede, izlete, prakticiranje vjere - male navike koje stvaraju veliku bliskost. Statistika upozorava na otuđenost, mnogi mališani nakon razvoda proživljavaju traume koje će, pak, jednog dana kao odrasle osobe možda prenijeti i svojim potomcima. Istraživači postavljaju samo dijagnozu društvene bolesti. A kako bi se smanjio zabrinjavajuć dvoznamenkasti postotak roditelja koji nemaju pojma čime se sve djeca bave, ne trebaju ni reforme sustava niti složeni zahvati na razini države nego samo - razgovor.
Piše Valentina Grivić
