posljedice krize

Polovina Slovaka ne vjeruje da je Rusija kriva za rat u Ukrajini

storyeditor/2022-11-05/PXL_XIH_270118_19448449.jpg
Foto: Xinhua/Pixsell
1/3
07.11.2022.
u 00:30

Ovisnost Češke o ruskom plinu bila je još i veća od slovačke, no smanjena je ljetos nabavom prirodnog ukapljenog plina. Ruskom naftom pokrivali su oko polovine svojih potreba.

Nakon višetjednim prosvjedima uzdrmane Moldavije, još su dvije države bivšeg Istočnog bloka suočene s potencijalnom krizom. U Slovačkoj se osniva posebna jedinica – centar za suzbijanje hibridnih prijetnji pri ministarstvu unutarnjih poslova, zbog kojeg se u tu svrhu nabavlja poseban softver za analizu temeljen na umjetnoj inteligenciji, kojim će se prepoznavati pokušaji plasiranja dezinformacija.

Eskalacija proruskog sadržaja

– Sustav će nam pružiti bolji pregled online aktivnosti i upravlja li se njima izvana – rekao je Daniel Milo, voditelj ove nove jedinice, čije riječi prenosi Bloomberg. Razlog je snažan zaokret u javnom mnijenju Slovačke, u kojoj sada više od polovine stanovnika ne vjeruje da je Rusija odgovorna za rat u Ukrajini. A to je u suprotnosti sa stajalištem tamošnje vlade, koje je izrazito proukrajinsko, a njezino je mišljenje da je za to odgovorno rusko hibridno online djelovanje. Naime, ankete provedene u zemljama bivšeg Istočnog bloka pokazale su da više od polovine Slovaka, kojih ima 5,4 milijuna, vjeruje u teorije zavjere i da tek svaki drugi Slovak vjeruje da je Rusija napala Ukrajinu, prenosi Bloomberg. Također, više Slovaka vjeruje Rusima nego svojim saveznicima Amerikancima.

Milo dokazuje rusku odgovornost za takve statistike izjednačavanjem proruskog narativa na društvenim mrežama ubrzo nakon početka rata 24. veljače. Da bi se potom situacija okrenula u potpunosti te je broj proruskih postova na Facebooku počeo prevladavati. – Ankete su rezultat kampanje dezinformacija, dio je stanovništva indoktriniran proruskom propagandom – kazao je Milo. Slovačka u svakom koraku podupire mjere Zapada prema Rusiji, šalje vojnu i humanitarnu pomoć te prima ukrajinske izbjeglice. Važnost je Slovačke veća nego što se čini jer kroz njezine cijevi prolazi ruski plin putem plinovoda Bratstvo, a taj plin prolazi do Češke i Njemačke. No Slovačka je i jedna od o ruskom plinu najovisnijih europskih zemalja, s udjelom od čak 85 posto, a udio ruske nafte u podmirivanju ukupnih potreba bio je dvije trećine. Kako je zabrinutost oko energenata zbog te činjenice očekivana, a sada i očita, Slovaci se vraćaju drvetu kao energentu, čija je cijena sada gotovo pa udvostručena. K tome, prekjučer su novine Denník N objavile da su u iranskim dronovima Mohajer-6, koje Rusi koriste u Ukrajini, pronađeni motori Rotax-912 austrijskog porijekla, no koji su stigli upravo iz Slovačke. Ali i da je još cijeli niz proizvoda koji se mogu koristiti u vojnoj industriji, poput ležajeva, motora i elektronike, stigao u Rusiju i Iran od početka rata.

Povratak Babiša

Ni u susjednoj Češkoj nije puno drukčije. Jedan od najbogatijih Čeha i bivši premijer Andrej Babiš objavio je da se namjerava kandidirati za predsjednika zemlje na siječanjskim izborima. Ovaj populist, koji je do 6. siječnja lani podupirao Donalda Trumpa, kritizira Petera Fialu, koji ga je naslijedio na mjestu premijera, tvrdeći da mu "vlada ne funkcionira te ne pomaže narodu" u sadašnjoj energetskoj krizi. Babiš je sa svojim ANO-om i na parlamentarnim izborima imao dobar rezultat, gotovo jednak onome Fialine koalicije, no odustao je od pokušaja formiranja vlade. Predsjednik Miloš Zeman na odlasku njegov je veliki saveznik i podupiratelj te je, kad je riječ o geopolitičkim pitanjima, njegov istomišljenik. Funkcija predsjednika u Češkoj podrazumijeva utjecaj na položaje u vladi, zapovijedanje vojskom, odabir guvernera središnje banke i imenovanje sudaca. Prema zadnjim anketama, Babiš, koji je i saveznik Viktora Orbána, prošao bi u drugi krug izbora. Ovisnost Češke o ruskom plinu bila je još i veća od slovačke, no smanjena je ljetos nabavom prirodnog ukapljenog plina. Ruskom naftom pokrivali su oko polovine svojih potreba. 

Ključne riječi

Komentara 24

Avatar nekakav
nekakav
07:59 07.11.2022.

znači, političari će javnim novcem plaćati ekipu koja bude etiketirala sve političke neistomišljenike i blokirala ih... ima to kakve razlike između najtvrđeg komunizma 60-ih u poljskoj? ili nema? ima to neku sličnost s mcarthurizmom u americi i progonom komunista? super se ovo razvija, sad već skoro da imamo teško jednoumlje, svaka izjava koja odskače od mainstreama se počela kažnjavati i zatvorom. ajmo malo o slobodi govora, političkom djelovanju... baš me zanima koje teme će ostati eu političarima kad se rusi potpuno povuku iz europskih stvari. jer znate valjda da su počeli prazniti veleposlanstva, a s kime rus nema diplomatske odnose, taj sa svojim firmama nema što tražiti na ruskom tržištu. ako je siemensu, daimleru, boschu, nebitno tržište od 140 mil ljudi, država koju tek čekaju ogromni investicijski zahvati na infrastrukturi, super. europu je amerika osvojila, amerika određuje smjer razvoja europe, amerika bira europi partnere. kad to znate, pitajte čemu onda imamo uopće izbore, za koga rade eu političari. jer za eu interese ne rade.

Avatar sablast
sablast
01:14 07.11.2022.

Istraživanje Nemačkog Špigla, je takvo da 72% Istočnih Nemaca više veruju Putinu, nego sopstvenoj vladi. 72% Istočnih Nemaca ubeđeni su da je Rusija bila naterana da dejstvuje u Ukraniji, i da je na to bila izazvana.

DU
Deleted user
07:33 07.11.2022.

Bogati moćnici sa zapada su krivi za rat. Ukrajina će morati vratiti sve što su dobili i to troduplo.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije