Pravi zimski uvjeti koji su od jučer nastupili u većem dijelu zemlje u skladu su s godišnjim dobom, no prošlotjedne su obilne oborine aktualizirale strah od poplava.
Prema dugoročnoj vremenskoj prognozi DHMZ-a, zbog klimatskih promjena ubuduće možemo očekivati sve više ekstremnih vremenskih prilika, što je prilično nezgodno za zemlju u kojoj osiguranje od elementarnih nepogoda ima samo 6,57 posto udjela u ukupnoj premiji.
Pola nezainteresirano
U kriznim se situacijama, poput poplava koje su prije nekoliko godina pogodile županjsku Posavinu, uvijek pokaže koliko su naši sugrađani solidarni, no s obzirom na to da su takve pojave sve učestalije, osloniti se samo na solidarnost ili pomoć države prilično je neozbiljno, pogotovo za one kojima nije ugrožena samo imovina u kojoj žive, nego i ona od koje žive, kao u slučaju OPG-ova.
– Nakon svakoga većeg katastrofalnog događaja javlja se blagi trend povećanja interesa za ugovaranje osiguranja, ali broj osiguranja u Hrvatskoj i dalje je daleko ispod prosjeka EU – kažu u Croatia osiguranju te upućuju na podatke Hrvatskog ureda za osiguranje, prema kojima je prosječna premija osiguranja imovine u Hrvatskoj 40 eura po stanovniku, u Sloveniji 140 eura, a prosjek EU je 150 eura. U poljoprivredi se, unatoč subvencijama države i velikim štetama, još uvijek osigurava vrlo malen udio registriranih poljoprivrednika – 7 posto, iako im šteta koja nastane može uništiti cjelokupno godišnje, pa i višegodišnje ulaganje.
– Država se ove godine aktivnije uključila u razvijanje svijesti o važnosti osiguranja te se može očekivati da će se sve više poljoprivrednika osiguravati – vjeruju u CO-u.
Iz Allianza upozoravaju da je primijećen trend porasta ukupnih šteta od poplave; ove su godine, ali i 2014. ukupno isplaćene odštete za ovaj rizik bile deset puta veće od uobičajenih, iako po ukupnom obujmu poplava nije dominantan uzrok šteta u osiguranju imovine. Ljeto su pak obilježili požari. U Uniqi su lani zabilježili porast premije osiguranja od požara i elementarnih šteta od 4,8 posto, a upravo su za takve rizike uveli pokriće “pomoć u katastrofama”. Istraživanje koje je za HUO napravila agencija Valicon, upravo predstavljeno na Hrvatskim danima osiguranja u Opatiji, pokazalo je da je 50 posto građana uglavnom nezainteresirano za osiguranje. Posve je nezainteresirano još 9 posto ispitanika, a prilično je ili jako zainteresirano preostalih 41 posto. Kao razloge za nekorištenje osiguranja najviše ispitanika spominje visoku cijenu proizvoda, njih 62 posto, no gotovo jednak udio (60 posto) nema povjerenja da će dobiti primjerenu isplatu odštete: nad oba bi se razloga trebali zamisliti osiguravatelji. Polovica ispitanika (51 posto) smatra da se dobije premali iznos odštete, a više od trećine (36 posto) ne razumije proizvode osiguranja. Zanimljivo je i da petinu ispitanika odbija agresivan pristup zastupnika u prodaji osiguranja. U praksi se događa da čak i oni koji su imali dobra iskustva s isplatom odšteta odustaju od osiguranja kad procijene da se rizik smanjio.
Pritisnula ga banka
– Imao sam policu osiguranja od poplave za štale i stoku i dobio odštetu od Croatia osiguranja, no ne u punom iznosu jer sam se sjetio štetu prijaviti tek nakon dva mjeseca, a trebao sam odmah nakon poplave. No, u tom trenutku nisam znao ni kako se zovem – iskren je vlasnik OPG-a Danijel Đuričić iz Karlovca. Kaže da je ipak dobio veću odštetu od iznosa koji je uplatio, no nakon što je sagrađen nasip, procijenio je da se rizik od poplave smanjio i – odustao je od police.
– Sad mi prijeti jednaka opasnost kao gradu Karlovcu. Ako grad poplavi, i ja ću – kaže Đuričić koji trenutačno osigurava samo kuću u kojoj stanuje i to jer ga prisiljava banka kojoj otplaćuje kredit.
– Nije neka cifra, 300-tinjak kuna godišnje, što nije puno jer mi je u kući i poslovanje – objašnjava.
Horvatinčić isto nije bio osiguran jer mu jahta nije bila ni registrirana i vidi čuda on njegov odvjetnički tim i sutkinja odlučiše čovjek nije kriv i šta nas to uči nije bitno jel si osiguran bitno je da ležiš na parama