Ako hoće, Vlada može pomoći građanima kojima najave banaka da će povećati kamate na kredite bude strah od obiteljskog bankrota. Uvođenjem posebnog poreza na povećane kamate koji bi plaćale banke te bi institucije zasigurno bile demotivirane da čak i po cijenu ugrožavanja egzistencije prezaduženih građana i u godini velike gospodarske krize ostvare značajne profite.
Poruka je to koju Vladi šalje SDP, predstavljajući jutros Prijedlog zakona o posebnom porezu na kamate, inače 11. prijedlog iz svoga antirecesijskog paketa. SDP bi spomenuti porez uveo već 1. svibnja, a ideja je da se zaustavi trend prema kojemu hrvatski građani već sad plaćaju i 50 posto više kamate nego građani koji žive u eurozoni. U eurozoni, naime, kamate na stambene kredite, primjerice, nisu više od pet posto.
Uglavnom, prema SDP-ovu bi prijedlogu banke koje drže kamate na stambene kredite do sedam posto bile pošteđene posebnog poreza, dok bi one koje imaju više kamate plaćale 40 posto poreza na tako zarađen novac. Kad je riječ o ostalim kreditima, posebnog bi poreza bile pošteđene banke koje bi te kamate držale do devet posto.
One s kamatama od devet do 11 posto plaćale bi 20 posto na razliku, na kamate od 11 do 13 posto plaćale bi 40 posto na razliku dok bi na kamate više od 13 posto plaćale čak 80 posto na razliku. SDP bi zakonskom odredbom propisao i da banke ne bi smjele taj porez zaračunati krajnjim korisinicima, odnosno prebaciti ga na građane.
SDP-ova zastupnica Dragica Zgrebec podsjeća da danas 68 posto građana prima plaću manju od 6000 kuna, što ne zadovoljava troškove četveročlane obitelji. Dodaje i da domaće banke, unatoč krizi, uspješno posluju i u 2009. te da samo u siječnu ove godine bilježe dobit od 440 milijuna kuna, što je u odnosu na lanjski siječanj više za čak 39,9 posto.
Igor Dragovan se, pak, kritički osvrnuo na premijerov nedolazak u Sabor kako bi prezentirao rebalans proračuna. Radije je, kaže, "farbao golemo uskrsno jaje na Markovu trgu" i potpisivao koalicijski sporazum u Sisku. Navodi da je od 2004. kad je proračun iznosio 85 milijardi kuna do danas kad iznosi 127 milijardi kuna kroz državnu blagajnu prošlo oko 630 milijardi kuna od čega građani nisu dobili ništa osim skuplje hrane.
Danas, kaže Dragovan, petina građana osjeća bitno pogoršanje obiteljskog proračuna, trećina svaki mjesec živi sve lošije, a tri četvrtine će sve što zarade u ovoj godini potrošiti na osnovne potrebe.
- To je slika Hrvatske koju crta ova Vlada - kazao je Dragovan.
