Raspuštanjem Sabora Hrvatska je od ponedjeljka i formalno pred odlukom kojeg će se datuma održati parlamentarni izbori. Pred predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović tri su datuma – 8., 15. i 22. studenog – i o njenoj odluci ovisi kada će Hrvati na birališta. I dok su prije samo koji mjesec glavne dileme bile hoće li izbori biti prije ili poslije obljetnice pada Vukovara 18. studenog, sada je to posve u drugom planu jer se Hrvatska, kao i dobar dio Europe, suočila s izbjegličkom krizom.
Konzultacije sa strankama
Logika nameće da bi izbori trebali biti što prije jer nema smisla da se oteže s datumom izlaska na birališta dok se Hrvatska praktički nalazi u izvanrednoj situaciji. U Uredu predsjednice kažu da će Grabar-Kitarović, koja je trenutačno u New Yorku na Općoj skupštini UN-a, prvo obaviti konzultacije s parlamentarnim strankama, a onda sukladno njihovim željama odlučiti o datumu izbora. Već se zna da se vladajući SDP i njegovi partneri na konzultacijama neće pojaviti. Iz Ureda predsjednice ranije su slali više signala o mogućem datumu. Sve opcije su, očito, još otvorene. Više je dimenzija ove priče. Prvo, izbjeglička kriza potpuno će poremetiti izbornu kampanju i dvije najveće stranke morat će svoje izborne poruke prilagoditi aktualnoj situaciji. Pri tome će vladajući biti u nešto nezgodnijoj situaciji jer će premijer Zoran Milanović i njegovi ministri morati rješavati situaciju na terenu i pitanje je kako će to vremenski uskladiti s kampanjom. Sama činjenica da će Vlada biti "tehnička" u kontekstu izbjegličke krize zapravo ne znači puno. Zakon kaže da Vlada u to vrijeme "ne smije zaključivati ugovore značajnije vrijednosti, osim ukoliko bi nezaključivanje ugovora prouzročilo znatnu materijalnu štetu, odnosno ukoliko je zaključivanje ugovora nužno radi ispunjenja međunarodnih obveza Republike Hrvatske".
Prilagođavanje u hodu
Vrlo je izvjesno da će osmišljene i pripremane poruke za kampanju pasti u drugi plan, pogotovo ako će migrantski val biti sve žešći, a odnosi Hrvatske sa Srbijom i Mađarskom sve napetiji. SDP bi tu mogao i profitirati jer će naprosto biti u fokusu javnosti, a premijer Milanović situaciju s krizom sigurno će iskoristiti i kao predizbornu pozornicu. Drugo, stranke su mjesecima pripremale izbornu platformu i program, a pred same izbore pojavila se sasvim nova tema o kojoj dosad nitko vjerojatno i nije previše razmišljao.
U HDZ-u kažu kako im je gospodarstvo i dalje glavna tema (sve karte polažu na svoj gospodarski program), ali sada će naglasak staviti i na gubitke koje je zbog izbjegličke krize, a posebice zbog višednevnog zatvaranja graničnih prijelaza sa Srbijom, imalo hrvatsko gospodarstvo. Fokus kampanje bit će i na sigurnosnom aspektu krize jer u HDZ-u stalno ponavljaju da se svi migranti i izbjeglice koji ulaze u Republiku Hrvatsku moraju evidentirati i registrirati prije nego se pošalju u druge zemlje.
SDP će se također morati prilagođavati u hodu jer njihovi za kampanju pripremljeni "aduti" poput: "riješili smo problem švicarskog franka", "rastu BDP i izvoz", vaučeri za struju za najsiromašnije... bit će u velikoj sjeni izbjegličke krize. Politički analitičar Žarko Puhovski smatra da se raspuštanje Sabora, a time i datum izbora trebalo odgoditi do poslije Nove godine, kada bi se zbog zime trebala stišati navala migranata.
– No interesantno je da nitko ne smatra da bi izbore trebalo odgoditi niti da smo u izvanrednoj situaciji. Dvije najveće stranke suglasne su da se na izbore ide što prije jer su očito procijenile da im tako najviše odgovara – rekao je Puhovski. Kada je riječ o tome kako će priča s izbjeglicama utjecati na kampanju, Puhovski kaže kako je ona već napravila zbrku pa tako Milanović brani njemačku kancelarku Angelu Merkel od predsjednice Grabar-Kitarović, a Karamarko srpskog premijera Aleksandra Vučića od Milanovića.
– Milanović se huliganski postavio na braniku domovine, a Karamarko poručuje da ne treba pretjerivati s domoljubljem. Najveća ironije od svega jest to što je Milanoviću ova nenormalna situacija normalna – rekao je Puhovski.
>>Bilo bi fer da se Josipović i Čačić izjasne s kim će nakon izbora
>>Sastavljaju se liste i svi žele znati na koga se računa, a tko su otpisani
Ma tako je, što bi se drugovi iz udbaško-četničke kukuriku koalicije konzultirali s predsjednicom republike u svezi bilo čega? Oni ne priznaju ni Ustav, ni Ustavni sud, ni Zakon o nadzoru državne granice, ni naputke EU, ni državnu statistiku, ni europsku statistiku, ni pravila Schengena. Priznaju samo sud partije, glasove u Milanovićevoj glavi, Ostojićeve bijele miševe, i svog šefa Vučića koji im je očito zadužen za kontrolu i nadzor državne granice.