Gubitak vlastitih radnika istočnoeuropske zemlje nastoje nadomjestiti na isti način kao i zapad Europe: privlačenjem radne snage iz siromašnijeg susjedstva ili, ako njih nema dovoljno, zapošljavanjem radnika iz Azije i Afrike. Najsiromašnije članice EU Bugarska i Rumunjska prednjače po zapošljavaju radnika iz Vijetnama, Indije, Turske, Nepala, Kine, Maroka, Bangladeša... dok se ostale države koje mogu platiti nešto više drže prvih susjeda. Ukrajinci, Moldavci, Srbi i građani BiH slove kao poželjna radna snaga za sve napredne tranzicijske države.
Zapošljavaju i zatvorenike
Više od milijun Ukrajinaca popunjava praznine na poljskom tržištu, Moldavci dolaze u Rumunjsku i Bugarsku, za Srbe se tuku Slovaci, Česi i Mađari, dok su Bosanci prvi izbor i za Hrvatsku i za susjednu Sloveniju, odakle je stigla vijest da je jedna tamošnja tvrtka iz automobilske branše svima koji im dovedu ili preporuče radnika obećala 250 eura stimulacije. Slične stimulacije odavno se isplaćuju i u Poljskoj. Hrvatska se ove godine prilično agresivno uključila u utrku za radnicima davanjem zelenog svjetla za 50.000 novih radnih dozvola, za razliku od, recimo, Rumunja, čija je vlada dopustila 20.000 novih stranih dozvola.
Sudeći po koracima hrvatskog ministra rada, velika Ukrajina mogla bi biti prvi hrvatski izbor, no u tome su nas odavno pretekli Ukrajini bliži susjedi tako da bi iduća destinacija mogli biti Filipini, čije radnike godinama hvali poduzetnik Davor Štern, počasni konzul te zemlje. Štern veli da su Filipinci “skromni, obrazovani, imaju radne navike, govore perfektno engleski i španjolski jezik, a spremni su za relativno mali novac raditi u inozemstvu”.
Pogledajte kojim uvjetima zemlje privlače radnike
Svi, dakako, prvo pokušavaju iskoristiti vlastite resurse pa, osim studenata i umirovljenika, pojedine zemlje, Poljaci, primjerice, zapošljavaju i zatvorenike. Češki industrijalci radnicima nude dodatni tjedan godišnjeg odmora i obavezan dnevni odmor, dok autobranša u Slovačkoj obećava otpremnine već nakon 60 dana rada. Slovačke se tvrtke rado predstavljaju i kao obiteljske pa supruge njihovih radnika imaju prednost kod zapošljavanja ili se posao muža i žene ugovara u paketu.
Reuters je pisao o podružnici jedne multinacionalke u Bugarskoj koja radnicima koji dođu u Sofiju nudi 2500 eura godišnjeg bonusa, masaže, besplatan fitness.... Bugarska vlada naglašava da su glavninu kvota za strance iskoristili radnici iz Vijetnama, Indije, Ukrajine, Turske i Rusije, dok Rumunjska zapošljava radnike iz Vijetnama, Turske, Nepala, Kine, Srbije, Moldavije, Maroka, Bangladeša, Filipina i Brazila. Mađarska redovito odobrava stipendije bosanskohercegovačkim učenicima i studentima, a široke ruke je i prema radnicima iz Srbije.
S druge strane, bogata zapadna Europa često više energije i vremena troši na uvjeravanje javnosti i sindikata da im je inozemna radna snaga potrebna nego na privlačenje stranaca.
Strancu veći neoporezivi dio
I dok se neke zemlje muče s previsokim stopama nezaposlenosti, poput Francuske (iznad 8%), Italije (10), Španjolske (14) i manje razmišljaju o stranim radnicima, Njemačka se lani suočila s čak 1,2 milijuna praznih radnih mjesta. Zato je ta zemlja donijela zakon kojim je olakšala zapošljavanje radnicima koji dolaze izvan EU. Dosad je liberalno zakonodavstvo bilo usmjereno prije svega prema najkvalitetnijim radnicima, ali sada će, primjerice, kuhari ili informatičari moći doći tražiti posao u toj zemlji na šest mjeseci ako pokažu da se mogu financirati i ako znaju jezik.
Uz to, vrlo zanimljivom mjerom strane radnike privlači Nizozemska. Ona tako dopušta poslodavcima da daju stranim radnicima 30 posto neoporezivog dodatka zbog većih troškova koje će radnik imati u toj zemlji. No, prema studiji “Svjetsko rangiranje talenta”, Švicarska je najbolja na svijetu već pet godina zaredom u njegovanju i privlačenju radnika, a slijede je Danska i Norveška. Prema toj studiji, u prvih deset, čak je devet europskih zemalja.
A na globalnoj razini najveće je zanimanje privukao novi japanski zakon prema kojem će u pet godina uvesti 345.000 radnika na srednje kvalificirana radna mjesta. Ta zemlja, vrlo skeptična prema imigraciji, poziva strance zbog izrazito stare populacije: 28% Japanca prešlo je 65. godinu.
Pogledajte video: Demografska slika Hrvatske
koliko je državnih uhljeba dalo otkaz i otiško u Njemačku?