Unošenjem niza podataka o pojedinom pacijentu, odnosno njegovoj dijagnozi i zdravstvenim tegobama, softverski sustav “odlučit” će treba li mu neka slikovna pretraga poput rendgena, CT-a, magnetske rezonancije ili ultrazvuka. Projekt je to koji započinje u pet hrvatskih bolnica, a kojim se planira, među ostalim, smanjiti liste čekanja koje i jesu već godinama najdulje upravo za radiološku dijagnostiku.
Osnovana radna skupina
Konkretno je riječ o bolnicama u Osijeku, Zadru, Požegi, Pakracu te zagrebačkom KB-u Dubrava. U potonjoj je bolnici, podsjetimo, isti sustav već bio testiran i konačni je rezultat pokazao da je od 25 do 30 posto radioloških pretraga bilo suvišno. Aktualna administracija, pak, oživljava ideju za osnivanje posebne radne skupine pri Ministarstvu zdravstva te, kako kažu upućeni, ozbiljniji angažman uprava bolnica u projektu i liječnika koji će unositi potrebne podatke. U praksi to ne znači da će računalo “propisati” hoće li neki pacijent otići na magnetsku rezonanciju, nego će softverski algoritmi izračunati je li magnetska rezonancija opcija za trenutačno zdravstveno stanje konkretnog pacijenta ili je za njega korisnija neka druga pretraga. Iz spomenutog ministarstva potvrdili su nam da pokreće ovaj projekt u navedenim bolnicama u zemlji navodeći kako će rezultati pokazati opravdanost njegova uvođenja u sve bolnice, odnosno u informacijski sustav na nacionalnoj razini.
– Uvođenjem informacijskog sustava e-smjernica u procesu indiciranja radiološke dijagnostike želi se ostvariti nekoliko ciljeva: standardizirati korištenje dijagnostike, smanjiti nepotrebno zračenje pacijenta, smanjiti broj nepotrebnih pretraga i skratiti liste čekanja. Sustav (naziva ESR iGuide) na temelju odabranih medicinskih indikacija i kliničkih scenarija pruža informaciju i o eventualnim preporučenim pretragama u situacijama kada je dokazano da neka druga pretraga može dati bolju zdravstvenu informaciju od ciljane pretrage. Na ovaj način podiže se kvaliteta i standardiziranje prilikom internog upućivanja – odgovorili su iz Ministarstva zdravstva.
Kao drugo mišljenje
Sustav se rutinski primjenjuje, navodi prof. dr. sc. Boris Brkljačić, u Barceloni, pojedinim dijelovima Švedske te se priprema u nekoliko drugih zemalja, a validiran je primarno u Massachusetts General Hospital u SAD-u. Prof. dr. sc. Boris Brkljačić, predstojnik Kliničkog zavoda za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju KB-a Dubrava, trenutačno je predsjednik Europskog društva radiologa sa 101 tisućom članova iz 161 zemlje svijeta. S pozicije prvog čovjeka jednog od najvećih liječničkih društava u svijetu prof. Brkljačić poručuje da su kriteriji na temelju kojih se procjenjuje opravdanost pojedine radiološke pretrage ovise o kliničkom statusu unesenom u sustav vrlo složeni te da su ih izradili i prate deseci najboljih američkih i europskih stručnjaka. Napomenut će i da sustav nije stacionaran, da se konstantno nadograđuje i zahtijeva aktivno uključivanje liječnika koji propisuju pretrage. Iz Udruge poslodavaca u zdravstvu Hrvatske, koja okuplja većinu bolnica u zemlji, podržavaju ovaj projekt uz napomenu kako mišljenje, odnosno odluka liječnika o upućivanju pacijenta treba biti konačna.
– Apsolutno treba uvezati cijeli bolnički sustav, ali softver ne smije biti obvezujući, nego liječniku u konačnici poslužiti kao drugo mišljenje. Ključno i dalje treba biti mišljenje liječnika, odnosno ordinarijusa. Projekt će, vjerujem, smanjiti broj pretraga jer danas imamo defenzivnu medicinu kada se propisuje povećani broj pretraga da se osigura od eventualne liječničke pogreške, a ovo bi na neki način trebalo povećati sigurnost radiološke dijagnostike i samim time racionalizirati troškove – komentirao je dr. Dražen Jurković, direktor spomenute udruge. U tijeku su završne pripreme uvođenja projekta u spomenutih pet bolnica, gdje bi trebao zaživjeti do kraja godine.
Hoće li poseban softver odlučivati tko može u Kujundžićevo ministarstvo te u upravna i nadzorna tijela bolnica ili će to ići po partijskoj liniji kao i dosad?