BUDITE NA OPREZU

Liječnik objasnio kako najčešće dolazi do ugriza poskoka: Jedna pacijentica je rekla 'vrag mi nije dao mira'

Zimska svakodnevica u zagrebačkom zoološkom vrtu
Foto: Sandra Simunovic/PIXSELL
1/4
13.06.2024.
u 18:02

Doktor Boris Dželalija, stručnjak za zmijske ugrize, dijeli svoja iskustva i savjete o ovoj opasnosti koja vreba u gusto naseljenim područjima, pružajući vrijedne informacije koje mogu spasiti živote.

Poskoci su se pojavili u gusto naseljenim područjima Zadra, u neposrednoj blizini i osnovne škole. Najnoviji slučaj kod Trogira gdje je poskok ugrizao dijete, srećom nije završio tragično i dijete je vrlo brzo dobilo serum. Pravi sugovornik na ovu temu je doktor znanosti i nekadašnji dugogodišnji liječnik zadarske opće bolnice Boris Dželalija. U svojoj karijeri svjedočio je nizu ugriza poskoka na zadarskom području i njegova iskustava, ali i savjete svakako treba pročitati i zapamtiti. 

- Ujed zmije izaziva jaku bol, tragovi zmijskih zubi na mjestu ujeda su dvije točkaste, krvareće ili nekrvareće ranice, razmaknute 5 do 7 mm i javlja se utrnulost i crvenilo i to nakon desetak minuta, te je vidljiv otok koji se širi od ujedenog mjesta, primjerice od prsta na šaku. U tijeku nekoliko sati ili ranije širi se i na cijelu ruku, kasnije i na rame  i trup, što dovodi do poremećaja cirkulacije u ruci i nozi, do nastanka akutnog sindroma mišićnih odvojaka, jedne od najtežih komplikacija, koja zahtjeva hitnu kiruršku obradu.

U najtežim slučajevima nastaju veća krvarenja, ne sam po koži, nego i u tjelesnim organima, nastane poremećaj u zgrušavanju krvi, razvije se stanje šoka i zatajenje vitalnih životnih funkcija, što dovodi do smrtnog ishoda. Najveća je opasnost ugriza zmije u području glave i vrata, te naročito ugriza zmije s izravnim unosom otrova u krvnu žilu - opisao nam je sto se događa nakon što najotrovnija europska zmija ugrize čovjeka, doktor Boris Dželalija. On u prvom redu poziva na oprez i za Večernji list iznio je niz primjera ujeda, ali i neopreznosti. 

POVEZANI ČLANCI:

- Zmijari znaju uhvatiti zmiju, ali neki neiskusni besmisleno „glume“ zmijare i tako se izlažu opasnosti ugriza. Ima i onih koji vuku zmiju za rep, dok se zavukla u škrapu (pukotina) u stijeni, gdje traži vodu. Primjerice, jedna pacijentica je zadobila tri ugriza... Kako sama kaže „vrag mi nije dao mira“. Ili, u jednom selu se čovjek u poluizgrađenoj kući zaskočio rukama u namjeri skidanja nekog materijala i s obje šake ili dlanova oslonio se i zadobio tri ugriza.

Ipak, najčešće se ugriz događa nehotice u tijeku branja šparoga. Nužan je oprez u tijeku slikanja ili video snimanja, ne treba se približiti na udaljenost manju od dva metra. Napominjem, nemojte pokušati uhvatiti zmiju, zbog rizika dodatnog ugriza, za potrebe raspoznavanja je li zmija otrovnica ili ne - istakao je Dr. Boris Dželalija i naglasio kako se zadarskoj županiji bilježi tri do pet slučajeva zmijskih ugriza, iako je nekih godina bilo i do desetak slučajeva, a najviše 11 slučajeva.

POVEZANI ČLANCI:

Prema podatcima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo identificirana su, kako navodi Dželalija, 3 smrtna slučaja, po jedan u zadarskoj, splitsko-dalmatinskoj i ličko-senjskoj županiji (2006., 2007. i 2013. godine), Ovim podatcima dodati i podatak o smrti hrvatskog vojnika na Velebitu 1991. Doktor Dželalija navodi da je prva pomoć za ugriženu osobu u tome da je se što prije preveze do najbliže medicinske ustanove, a do dolaska hitne pomoći ili dolaska u bolnicu potrebno je mirno ležati ili sjediti.

- Treba onemogućiti pokretanje udova na kojima je ugrizna rana (imobilizacija ruke ili noge)), što usporava širenje otrova u limfni i krvni sustav, skinuti prstenje i satove prije nego dođe do oticanja udova. S unesrećenom ugriženom osobom razgovarati, smirivati je - zaključio je dr.Dželalija dugogodišnji voditelj zaraznog odjela zadarske opće bolnice. 

GALERIJA U Hrvatskoj je 15 vrsta zmija, ali samo su 3 otrovnice, znate li što je bolje ne učiniti ako vas ugrize

Zimska svakodnevica u zagrebačkom zoološkom vrtu
1/9

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije