S prvim danom travnja hrvatska kućanstva suočit će se s još jednim udarom na budžet, ovaj put porastom cijene vode za piće. Izravan povod poskupljenju je povećanje iznosa naknade za korištenje voda, kao posljedica izmjena i dopuna Uredbe o visini istoimene naknade koje je koncem siječnja donijela hrvatska Vlada.
Tim izmjenama naknada distributerima vode za piće povišena je sa 1,35 kuna na 2,85 kuna za prostorni metar zahvaćene vode, čime bi se posljedično prihodi Hrvatskih voda trebali povećati za oko 360 milijuna kuna na godišnjoj razini. Resorni ministar Tihomir Jakovina obrazlaže povećanje iznosa naknade potrebom ulaganja u projekte za fondove Europske unije, ali pri tome ne objašnjava gdje su novi projekti zbog kojih su se Hrvatske vode već prije zadužile kod komercijalnih banaka u iznosu većem od milijardu kuna!
Ovo novo povećanje cijene nije zanemarivo. Prosječna cijena vode za kućanstva do sada je na razini Hrvatske bila nešto manja od 11 kuna, a do 2005. godine plaćalo se u prosjeku 8 kuna po prostornom metru potrošene vode.
Namjenski fondovi
Oko 65 posto sredstava iz cijene vode ostaje isporučiteljima vodne usluge za troškove proizvodnje i tekućeg održavanja, a ostatak se slijeva u namjenske fondove za financiranje upravljanja vodama i gradnju vodnih građevina za javnu vodoopskrbu i odvodnju, odnosno u državni proračun.
Uzimajući u obzir prosječnu mjesečnu potrošnju vode četveročlane obitelji, najavljeno poskupljenje moglo bi povećati račune za vodu u prosjeku za 20 kuna.
Gradonačelnik Zagreba Milan Bandić svojim je sugrađanima obećao kako im računi od travnja neće biti veći, istodobno najavivši i moguće smanjenje cijene vode, da bi već nakon nekoliko dana promijenio mišljenje i priznao kako će i Zagrepčani osjetiti poskupljenje. U Splitu se za prosječnu četveročlanu obitelj može očekivati i do 30 kuna veći račun, dok bi u Rijeci to povećanje iznosilo nešto više od 7 kuna. Osječani bi mogli vjerojatno još kratko uživati u 10-postotnom smanjenju cijene vode koje imaju od prošle jeseni.
Slabe točke hrvatske vodoopskrbe
Postavlja se pitanje koliko je ovo poskupljenje vode, samo jedno u nizu posljednjih godina, uistinu opravdano ako se prikupljena sredstva ovaj put doista i ne ulože u slabe točke hrvatske vodoopskrbe?A jedna od okolišno neprihvatljivih i financijski najizraženijih, svakako je gubitak vode pri isporuci od vodocrpilišta do krajnjeg potrošača. Od ukupne godišnje količine zahvaćene vode za potrebe javne vodoopskrbe u našoj zemlji, koja iznosi oko 400 milijuna prostornih metara, tijekom distribucije izgubi se više od 45 posto te količine. Tako visoki gubici, preračunati u kune, daju zastrašujuću brojku od više od dvije milijarde kuna na godinu bačenih u vjetar! Glavni razlog visokih gubitaka su uglavnom loše hidraulički optimizirane vodoopskrbne mreže, nedostatak odgovarajuće opreme za detekciju kvarova i telemetriju, odnosno nedostatak sustava daljinskog upravljanja i nadzora.
Osim navedenih tehničkih nedostataka, tu su još i nedovoljna ulaganja u održavanje vodoopskrbne mreže, ali i značajan udio ilegalnih priključaka i sličnih oblika krađe vode.Prema riječima ministra Jakovine, ovim će se poskupljenjem omogućiti povećanje ulaganja u projekte vodnog gospodarstva koje je planirano u iznosu do 4,5 milijardi eura. Od tog iznosa 60 do 70 posto namaknulo bi se iz fondova Europske unije, a ostatak bi bila vlastita sredstva koja treba osigurati, među ostalim, i aktualnim povećanjem naknade za korištenje voda. Na tom tragu je i prilikom predstavljanja strategije okrupnjavanja isporučitelja vodnih usluga iz Hrvatskih voda najavljeno potpuno zaustavljanje ugovaranja sufinanciranja projekata vodoopskrbe u pojedinim jedinicama lokalne samouprave iz sredstava naknada, te njihovo preusmjeravanje u isključivo projekte vezane za EU fondove. Međutim, ono što je ministar slučajno ili namjerno zaboravio objasniti jest činjenica kako su se Hrvatske vode, upravo za potrebe pripreme i realizacije EU projekata, do sada već dva puta zadužile kod komercijalnih banaka, i to u iznosu većem od milijardu kuna!
Prema izmjenama i dopunama financijskog plana Hrvatskih voda, ukupni izdaci za otplatu zajmova u 2013. godini iznosili su golemih 455 milijuna kuna Istodobno, nove projekte koji su trebali biti pripremljeni do sada nije bilo moguće vidjeti, što je na žalost već poznata boljka aktualne državne administracije na koju već mjesecima upozorava HDZ-ova zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić. Možda bi hrvatski građani, kada bi znali da se povećanjem ubrana sredstva troše u opće korisne svrhe, lakše podnijeli ovo novo opterećenje.Postavlja se opravdano pitanje u koju svrhu su, kada već nema pripremljenih projekata, utrošena sredstva namaknuta skupim zaduženjima? Isto tako, nameće se logično pitanje: hoće li uvećana naknada za korištenje voda koja će opteretiti budžet ionako osiromašenih hrvatskih građana i ovaj put, umjesto za razvojne projekte, poslužiti za otplatu očito neracionalno potrošenih kredita?
*autor je docent na Geotehničkom fakultetu. tehnolog za vode i član saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirode
>> Od 1. travnja veći računi za vodu – u Slunju za 11, Dugoj Resi 40 kuna
by Plan 21