Hoće li se u Hrvatskoj uvesti privremena vozačka dozvola za mlade vozače? Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da se o tome razmišlja nakon nesreće u Buzinu, gdje je 23-godišnji vozač “pokosio” pješake na tzv. car meetu. Prometni stručnjak Dino Posavec, autor priručnika “Učim prometna pravila i pravilno se ponašati u prometu” smatra da bi to bio dobar potez.
- Uvođenje privremene vozačke dozvole preporučuju sve relevantne europske institucije i ne vidim razlog da i Hrvatska to ne uvede. Nije svrha ograničavati mlade vozače, već utjecati na njihovu svijest o važnosti upravljanja vozilom i sudjelovanja u cestovnom prometu u odnosu na druge sudionike – ističe Posavec.
Kaže da je o sigurnosti prometa na cestama razgovarao s Manuelom Picardijem, potpredsjednikom Europske asocijacije autoškola (EFA), koji smatra da se stradavanja mladih vozača mogu smanjiti kvalitetnim osposobljavanjem i nadzorom. - U Europi su najbolje rezultate u smanjenju smrtnosti na cestama postigle zemlje koje su uvele kvalitetne sustave obuke i postupne ili stupnjevane vozačke dozvole te zemlje koje imaju ozbiljan nadzor nad cestama. Nažalost, često nije dovoljno samo donijeti pravila. Treba nam ozbiljan sustav koji provjerava da se prema njima i postupa. U tom je smjeru krenula i Europska komisija – drži Picardi.
VIDEO Vožnja koja je prethodila stravičnoj nesreći u Buzinu
EFA predstavlja 24 europska udruženja autoškola i 11 organizacija koja se bave cestovnom sigurnošću. Belgijska je je to nevladina organizacija koja je među glavne ciljeve uvrstila kvalitetno osposobljavanje, standardizaciju vozačkih ispita i vozačkih dozvola te obuku instruktora vožnje. S obzirom na starenje europskog stanovništva i razvoj novih tehnologija provode i cjeloživotno obrazovanje vozača kroz razne oblike treninga.
U svibnju ove godine EFA je zajedno sa zastupnikom Europskog parlamenta Marcom Campomenosijem u Europskom parlamentu organizirala konferenciju kako bi mogli iznijeti stajališta u odnosu na prijedlog IV. Direktive o vozačkim dozvolama koji je Europska komisija predstavila 1. ožujka. Hrvatska nije članova EFA-e. Picardi kaže da bi rado vidio i Hrvatsku u toj udruzi. Već nekoliko godina surađuju s Dinom Posavcem koji se bavi i problematikom sigurnosti cestovnog prometa, odnosno obrazovanju svih sudionika cestovnog prometa. Govoreći o broju prometnih nesreća, Picardi napominje da se stanje u EU znatno poboljšalo posljednjih desetljeća. Hrvatska ulaže u prometnu infrastrukturu, osposobljavanje kandidata za vozače je na visokoj razini, no treba uložiti još više napora u prevenciju i prometno obrazovanje kako bi se postigao cilj - ceste bez žrtava.
POVEZANI ČLANCI:
Glavne ugroze u prometu na cestama danas su, upozorava, distrakcija i brzina. Konzumacija alkohola i droga tijekom vožnje za mlade je ozbiljan problem, ali i drugi čimbenici poput korištenja mobitela i drugih uređaja tijekom vožnje su još opasniji. EFA surađuje s Europskom komisijom. U Hrvatskoj je najviše kandidata za vozače B kategorije, za što je propisano 30 sati prometnih propisa i 35 sati vožnje. Kandidatu za vozača B kategorije koji prvi puta upravlja vozilom potrebno je oko 40 do 50 sati vožnje kako bi savladao osnove i položio vozački ispit, smatra Picardi.
- Međusobna suradnja, razmjena mišljenja i iskustava višestruko bi Hrvatska imala korist od članstva. Povećati sigurnost cestovnog prometa možemo da sustavno i kontinuirano provodimo prometni odgoj i obrazovanje djece od najranije dobi kao i provedba cjeloživotnog prometnog obrazovanja obzirom na porast starijih sudionika u cestovnom prometu – zaključuje Posavec.
U prvih pet mjeseci u Hrvatskoj se dogodilo 12.205 prometnih nesreća, 540 ili 4,6 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, a 71 ih je s poginulim osobama. U prvih pet mjeseci 2023. poginule su 74, a u istom razdoblju lani 80, dakle pad je od 7,5 posto. No, broj teže i lakše ozlijeđenih je porastao. Teže i lakše ozlijeđeno su 4462 osobe. Prema podacima MUP-a za cijelu prošlu godinu, evidentirana je 32.561 prometna nesreća, poginulo je 275 osoba, 2910 je teško ozlijeđeno, a 10.419 osoba lakše. Brzina neprimjerena uvjetima na cesti najčešća je pogreška vozača zbog koje se događaju prometne nesreće sa smrtnim ishodom, kažu u MUP-u. U cijeloj prošloj godini zabilježena su tri slučaja kaznenog djela obijesne vožnje vozača u dobi od 18 do 22 godine, a 150 vozača u toj dobi od 2030 ukupno, prijavljeno je zbog kaznenog djela izazivanja prometne nesreće. Takvih je u dobi od 16 do 18 godina bilo 43.
Odgoj i samo odgoj smanjuje smrtnost na cestama, nikakve kazne i zakoni u korumpiranoj zemlji koji vrijede samo za sirotinju! Čovjeće pa Horvatinčića ste oslobodili, a nakon pritiska javnosti on je kao fiktivno u zatvoru od 8 do 16h. Prvo odgoj pa tek onda zakoni. To je tako kada ste školstvo srozali do dna!