SLAVONSKI EPICENTRI Suvremena gradnja priječi razaranja

Potresi najviše prijete Đakovu, Brodu i Dilj gori

17.04.2009.
u 17:53

Desetak sekundi nakon što se zatresla zemlja, cigle i crepovi letjeli su na sve strane, a zgrade su se urušavale iz temelja. Panika je zavladala gradom, Brođani su, još napola sneni u rano jutro, vrišteći trčali iz raspadajućih domova tražeći sigurnost pod vedrim nebom.

Najrizičnije područje
Zrinska, Široka, Starčevićeva i brojne druge ulice za manje od minute bile su zasute smećem i komadima materijala s ruševnih katnica, dok se u unutrašnjosti zgrada kojima su nedostajali cijeli zidovi vidio porazbacani namještaj.

Nije to scenarij futurističkog romana katastrofe, već sjećanje na potres od 5,6 stupnjeva Richtera koji je 13. travnja 1964. razorio Slavonski Brod uništivši 2170 kuća i oštetivši još gotovo 8000 objekata.

Nedavni potres u Italiji koji je odnio gotovo 300 ljudskih života podsjetio je Brođane da se seizmički najrizičnije područje regije nalazi na Dilju te između Slavonskog Broda i Đakova, kao i da nije isključena mogućnost nove katastrofe.

– Potresi se ne događaju ciklički, a njihovo očekivanje teško je predvidjeti. Nezahvalno je govoriti o vjerojatnosti da Slavoniju ponovno pogodi potres jer to nije seizmološka praksa.

Statički proračuni
Hrvatska još nije seizmološki dovoljno istražena, a područja Dilj gore, Broda i Đakova doista su seizmički najrizičnija područja Slavonije, no to ne znači da uskoro treba očekivati katastrofu – kaže Krešimir Kuk, seizmolog Geofizičkog zavoda Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu.

U Slavoniji tijekom posljednjih 30 godina, dodaje, nisu zabilježeni potresi većih magnituda, a seizmički rizičnijim područjem ipak smatra Dalmaciju. No, građevinari su izvukli pouku iz potresa od prije 55 godina te se danas pri projektiranju svih objekata u Brodu statički proračuni vrše računajući tlo kao potresnu zonu najviše razine.

– Današnje građevine i one građene prije 60-ak godina neusporedive su. U ono doba kuće su građene sitnom ciglom, bez armatura koje danas čine osnovu gradnje. Razaranja zasigurno ne bi bila jaka kao 1964. – kaže dipl. ing. arhitekture Ferhad Šehrić.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije