U palači HAZU u ponedjeljak je održan okrugli stol o zaštiti potrošača kojeg je organiziralo Znanstveno vijeće za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić uvodno govoreći o pravima potrošača u Hrvatskoj istaknuo je da se radi o općenitoj društvenoj temi o kojoj javnost još uvijek nije dovoljno izvješćena. Nakon donošenja novog Zakona o zaštiti potrošača iz 2014. uvedene su brojne izmjene zbog poboljšanja djelotvornosti pravne zaštite potrošača u Hrvatskoj i usklađenja s pravom Europske unije, a sukladno mišljenju akademika Kusića, pitanje je koliko je hrvatsko društvo bilo spremno tako žurno prihvatiti europske standarde u tom području.
Potpredsjednik Akademije akademik Jakša Barbić govorio je u svojstvu predsjednika Znanstvenog vijeća za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava, kazavši da su svi ljudi potrošači i da se propisi odnose i na potrošače i na proizvođače.
– Zakon o zaštiti potrošača odnosi se baš na svakoga – kazao je akademik Barbić koji je istaknuo važnost informiranosti potrošača, ali na način koji mora biti primjeren. O pojedinim temama vezanima uz zaštitu prava potrošača predavanja su održali stručnjaci s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Dok je o procesnopravnoj zaštiti potrošača prema novom Zakonu o zaštiti potrošača govorio prof. dr. sc. Mihajlo Dika koji je tumačio povijesni prikaz reguliranja ove problematike i pojasnio da u Hrvatskoj postoji apstraktna zaštita potrošačkih prava, dok je u Njemačkoj i Austriji ta zaštita individualna.
O zaštiti potrošača u ugovorima o potrošačkim kreditima koji se odnose na stambene nekretnine govorila je prof. dr. sc. Tatjana Josipović koja se pri tomu osvrnula i na Direktivu o ugovorima o potrošačkim kreditima EU koja se odnosi na stambene nekretnine i na dilemu treba li njenu implementaciju u hrvatsko zakonodavstvo obaviti kroz više zakona ili donošenjem posebnog zakona.
O asimetričnim i hibridnim klauzulama u rješavanju potrošačkih sporova govorio je prof. dr. sc. Alan Uzelac koji je pri tom upozorio da je procesnopravni sustav zaštite potrošača u Hrvatskoj neadekvatan i nefunkcionirajući, tj. nedjelotvoran, a da Zakon iz 2014. nije popravio stanje, već je u nekim aspektima otišao i korak unazad.
– Posebno neadekvatnim pokazuje se aktualno uređenje izvansudskog rješavanja potrošačkih sporova. Potrebno je sveobuhvatno promišljanje i nova strategija za razvoj procesnih sustava zaštite potrošača. U središte novog pristupa treba staviti narav potrošačkih sporova i njoj prilagoditi metode pravne zaštite – kazao je Uzelac.
Potrošački sporovi, po njegovim riječima, tiču se stranaka koje imaju nejednako iskustvo te različitu financijsku i pregovaračku snagu i poznavanje materije.
– Trgovac kao jedna od stranaka u sporu redovito diktira sadržaj ugovora, a potreban je procesni mehanizam zaštite koji omogućava zaštitu slabije strane, tj. potrošača. Treba nam sustav koji može procesirati velik broj individualnih, ali i kolektivnih sporova – dodao je Uzelac.
O europskom sustavu ugovornog prava zaštite potrošača kao optimalnom regulacijskom okviru govorio je prof. dr. sc. Marko Baretić, jer uz ostalo karakterizira ga ekstenzivna dužnost trgovaca izvješćivanja potrošača i stvaranje „consumer friendly” sustava koji će biti jednostavan i razumljiv prosječnom potrošaču.
– Samo dobro obaviješten potrošač je istinski zaštićen, no potrošači mahom nisu adekvatno obaviješteni, a neki od njih kažu da u trgovinu moraju odlaziti s povećalom – rekao je Baretić. On smatra da postojeći europski sustav zaštite potrošača donekle je unaprijedio položaj potrošača, ali da postojeće potrošačko ugovorno pravo ne predstavlja optimalan regulacijski okvir. Stoga je potreban nov pristup potrošačkom ugovornom pravu (pojednostavljenje), učinkovitost, proporcionalnost i ekonomska održivost sustava.
Na završetku okruglog stola o zaštiti potrošača govorila doc. dr. sc. Aleksandra Maganić o kolektivnoj pravnoj zaštiti protiv pružatelja javnih usluga na koje se odnosi najviše prigovora zbog kršenja potrošačkih prava. Ipak prema njezinim riječima kolektivna pravna zaštita protiv pružatelja javnih usluga moguća je i dopuštena, međutim treba poboljšati zbiljske mogućnosti pokretanja takvih postupaka, budući da je djelotvornost postupaka kolektivne pravne zaštite protiv pružatelja javnih usluga zapravo test djelotvornosti kolektivne zaštite u pravnom sustavu.
>> Plaćate i za 'gratis' proizvode! Čak petina kupaca osjeća se nasamareno u šopingu
HAZU je beskorisna institucija isto kao i Crkva. Tek kad se mali čovjek ispati i izbori za neka prava u sudaru s institucijama države (bilo nekad u feudalizmu ili kasnije i danas u kapitalizmu), tek kad neke teme postanu opća mjesta i počnu biti samorazumljive, e onda se javi Crkva, papa, HAZU, pa oni meritorno govore ono što već i vrapci na grani znaju: da treba poštivati ljudska prava, prava žena, prava djece, prava potrošača... Da se mali čovjek nije sam izborio za ta prava već da je čekao kler i akademike, pripadnike viših društvenih slojeva da progovore o napretku i pravima, još i danas bismo imali robovlasničko društvo i ista ta ekipa sjedila bi u svojim uvaženim stolicama i opravdavala postojeći poredak.