Odbor za vanjsku politiku Hrvatskoga sabora jučer je sugerirao Vladi RH da povuče granični sporazum sa Slovenijom s dnevnog reda Sabora. To je jedan od zaključaka nakon što je Odbor opsežno raspravljao o izvješću ministra vanjskih poslova Tonina Picule o stanju u hrvatskoj vanjskoj politici. Glavne teme sjednice bili su odnosi sa Slovenijom i BiH. Kad je o Sloveniji riječ, Odbor je zauzeo stav da se vladama obiju zemalja ostavi otvoren izlaz u tome na koji će način razriješiti granične probleme, a kao moguća rješenja navedeni su međunarodna arbitraža, zamrzavanje postojeće situacije na određen broj godina ili pak nastavak razgovora u svojevrsnoj tihoj diplomaciji.
U vezi s BiH, Odbor se zauzeo za sklapanje općeg sporazuma između RH i BiH, a jedan od zaključaka odnosi se i na sporazum o luci Pločama. Istaknuto je da je neprihvatljivo da odlučujuću riječ u spornim pitanjima ima međunarodna zajednica, već ona moraju biti riješena između RH i BiH. Predsjednik Odbora Zlatko Tomac ustvrdio je kako bi, da se taj sporazum prihvati, protektorat iz BiH trebalo prenijeti i na Hrvatsku. Odbor se založio i za to da se Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju što prije ratificira u zemljama EU.
Pet milijuna DEM za povratak Hrvata u Posavinu
Ministar vanjskih poslova Tonino Picula iznio je niz ovogodišnjih uspjeha hrvatske diplomacije te najavio kako je Sloveniji i Mađarskoj ponuđeno potpisivanje sporazuma o suradnji. Kazao je kako se financijska pomoć Hrvatima u BiH nastavlja, no odsad će biti više usmjerena ciljanim projektima. Vlada je izdvojila pet milijuna DEM za povratak Hrvata u Posavinu. Kad je o odnosima sa SRJ riječ, Picula je kazao da je predložen sporazum o slobodnoj trgovini, pitanje otetog hrvatskog blaga i pitanje razgraničenja, a uskoro će se izmijeniti i veleposlanici.
Predsjednik Hrvatskoga sabora Zlatko Tomčić posebno se osvrnuo na odnose Hrvatske i BiH, koji su po njegovoj ocjeni prioritetni.
- Dva entiteta u BiH još su različita i ovdje se moraju pronaći simetrična rješenja, a mi moramo pridonijeti tome da te ustavne promjene budu lakše donesene - kazao je Tomčić. Govoreći o graničnom sporazumu sa Slovenijom, ocijenio je kako taj sporazum u sadašnjem obliku ne može dobiti potporu.
U pojedinačnoj raspravi svi članovi Odbora zauzeli su slične stavove prema BiH i Sloveniji. Razlike su se pojavile kad je tema rasprave postao položaj Hrvata u BiH. Zamjenica ministra vanjskih poslova Vesna Cvjetković-Kurelec kazala je da Hrvati iz BiH moraju shvatiti da im je glavni grad Sarajevo. Odgovorila je Zdravka Bušić (HDZ), koja je kazala da nije tako jer u Sarajevu živi samo jedan posto Hrvata. U završnoj riječi ministar Picula kazao je da se neće poticati osjećaj napuštenosti Hrvata u BiH, no kako je za to potrebno imati i partnere s druge strane. Ocijenio je da je potrebno još razgovarati s Ljubljanom kako bi se vidjelo što je od mogućih rješenja prihvatljivo slovenskoj strani.
Vlada samostalno o jedan posto proračuna
Uoči današnje cjelodnevne rasprave o prijedlogu proračuna za 2002. godinu, saborski odbori i zastupnici koalicije češljali su amandmane, kojih je iz zastupničkih redova pristiglo više od 400. Kako stvari stoje, koalicija će svoje amandmane uglavnom povlačiti, a poduprijet će unutarproračunsku preraspodjelu novca koju je predložila Vlada. Sabor će ovlastiti Vladu da dogodine može preraspodjeljivati samostalno jedan posto ukupnih proračunskih prihoda, što iznosi oko 800 milijuna kuna. Tim novcem Vlada će se koristiti za reforme u poljoprivredi i zdravstvu. Svoj zahtjev, da joj se ostave slobodne ruke u trošenju tog novca, Vlada je obrazložila time što dogodine počinje primjena ugovora o slobodnoj trgovini sa 27 zemalja, te što se dodatno smanjuju carine, zbog obveza prema Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, zbog čega će biti potrebno dodatno stimulirati domaću poljoprivredu. Vlada objašnjava zastupnicima i da će joj slobodne ruke u raspodjeli jedan posto proračuna trebati i zbog reforme zdravstva.
Odbori za Ustav, zakonodavstvo i pravosuđe posvetili su se izmjenama zakona o povratu imovine, čije je četiri odredbe Ustavni sud ukinuo još u travnju "99. godine. Čini se da će usklađivanje tog zakona s ukinutim odredbama trajati još najmanje šest mjeseci jer zastupnici smatraju da im Ustavni sud treba dati dodatni rok kako bi se riješile neke dvojbe. Najspornije je to što Ustavni sud smatra da bivši vlasnici nacionalizirane imovine trebaju imati pravo prvokupa. Vlada predlaže da taj rok bude 15 godina, ali zastupnici dvoje da bi pravo prvokupa za bivše vlasnike ograničilo vlasničko pravo sadašnjih vlasnika, koji 15 godina ne bi mogli slobodno raspolagati svojim vlasništvom. Predviđeno je da uz pravo prvokupa bivšim vlasnicima mora biti ponuđena i otkupna cijena po kojoj su sadašnji vlasnici otkupili te stanove, a ona je dosta ispod tržišne.
Izvještavali B. Kovač, M. Šarić
