Banke su strahovito ljute kad ih se naziva lihvarskim ustanovama. Kažu, nije to pošteno ni pristojno. No, poštena, pristojna, a ni zakonita, nije kamata od vrtoglavih 28 posto, koja je predmet spora između Zagrebačke banke i dr. Alana Vlatka Ivaniševića, povratnika iz Njemačke i vlasnika zagrebačke Specijalne bolnice za kirurške bolesti Hipokrat. Upravo tu kamatu banka je, tvrdi liječnik, primijenila u ovršnom postupku u kojem je on bio dužnik. Ali, krenimo od početka...
Liječnik, koji se radi proširenja klinike 1999. godine zadužio u Zveze banci u Klagenfurtu 1,6 milijuna tadašnjih njemačkih maraka, kredit je dobio na osnovi bankarske garancije Zagrebačke banke, vezane uz njegovu štednju u visini 800 tisuća maraka i hipoteku nad nekretninom, zgradom bolnice Hipokrat.
Polovicu dobivenog kredita posudio je, sada pokojnom, građevinskom poduzetniku koji je u kreditnom poslu bio sudužnik i trebao izvesti radove na proširenju klinike.
– Novac mi nije vratio, niti je proširio polikliniku, a kako kredit zato nisam mogao vraćati, ugovor s bankom Zveze je raskinut i aktivirana je bankovna garancija u Zagrebačkoj banci. Osim naplate iz depozita, proveli su i ovrhu nad nekretninom, a na cjelokupno plaćanje iz garancije primijenili su, kako je zovu, kamatu po dospijeću, odnosno protuzakonitu kamatu od 28 posto – objašnjava dr. Ivanišević.
Stopira ulazak u EU
Sve ostalo je sudska trakavica koja traje 11 godina, od siječnja 2001. kad se banka naplatila; doktor tuži Zabu na Trgovačkom sudu u Zagrebu, koji svaki put prvostupanjsku odluku donosi u njegovu korist, no Visoki trgovački sud vraća je u postupak čak – osam puta!
Prvi put Trgovački je sud još u listopadu 2007. presudio da je ovršna isprava Zagrebačke banke ništetna i bez pravnog učinka. Nakon još sedam “šetanja“ postupka između njih i Visokog trgovačkog suda, Vrhovni sud u listopadu 2008. donosi konačnu presudu, presuđujući također da je obračun kamate ništetan.
Unatoč tim rješenjima koja su donesena tijekom godina, Zaba je i dalje vodila ovršni postupak u kojem je vlastitu nekretninu na ovrsi kupio – dr. Ivanišević osobno, i to za 6,5 milijuna kuna. Posrijedi je građevina u elitnom zagrebačkom naselju Ksaveru, na 1000 četvornih metara.
Parnica se vodi i na Općinskom sudu u Zagrebu, gdje predmet, optužuje dr. Ivanišević, leži u ladici sutkinje Mirele Mioč – godinu dana.
– Ona ignorira odluku Vrhovnog suda i presude Visokog trgovačkog suda, s obzirom na to da, prema zakonu, žalba ne odgađa provedbu rješenja – kaže liječnik s tri specijalizacije, koji je istodobno i pravnik. Tvrd je orah i ne odustaje lako.
– Više znam o ovršnom zakonu nego oni – ističe.
Revoltiran hrvatskim pravosuđem i svime što je proživio nakon povratka u domovinu, traži ispis iz hrvatskog državljanstva i kao njemački državljanin kod kancelarke Angele Merkel zahtijeva odgodu ratifikacije pristupnog ugovora Hrvatske EU. Obratio se nizu političara i institucija u Njemačkoj i Hrvatskoj, prosvjedovao ispred Zabe na Trgu bana Jelačića i sprema se ponovno s transparentima kojima će građane i investitore odvraćati od poslovanja s bankom.
Šturo obrazloženje
– I druge su banke primjenjivale nezakonite kamata u tom razdoblju. Tražio sam od Vlade RH da ih preko pravnih institucija natjera da taj novac vrate i iskoristi ga za pomoć gospodarstvu – predlaže.
Iz Zagrebačke banke šturo poručuju da je Alan Ivanišević njihov neuredan dužnik koji dulji niz godina nije vraćao dospjelo dugovanje, zbog čega je banka bila prisiljena 2001. pokrenuti sudski postupak radi naplate svojih potraživanja. Kažu kako banka nepodmireno dugovanje naplaćuje isključivo u sudskom ovršnom postupku gdje je već godinama na snazi pravomoćno rješenje o ovrsi, na temelju kojega naplaćuju svoju tražbinu – isključivo u visini zakonske zatezne kamate.
– Ne postoji dakle nikakva sudska odluka kojom bi bilo naloženo plaćanje ikakve obveze u korist g. Ivaniševića, nego naprotiv, postoji pravomoćna sudska odluka, još uvijek neizvršena, donesena u korist Zagrebačke banke, a na teret g. Ivaniševića – zaključuju.
Njihove presude nismo vidjeli, banke takvim dokumentima ne mašu pred očima novinara i javnosti. Sudsku dokumentaciju dr. Ivaniševića imali smo u rukama, i dobili preslike dio kojih objavljujemo. Na sud ne želimo, niti smijemo utjecati. Mi samo radimo svoj posao – upoznajemo javnost s nevjerojatnim slučajevima hrvatskog bankarstva i pravosuđa.
- I banke i sudove sve to treba srušiti i to još danas jer ako čekate sutra one će srušit vas