Velika godišnja kontrola zdravstvene ispravnosti i sigurnosti igračaka
koju sustavno provodi Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi ove je
godine počela kasnije nego inače, pa će biti gotova otprilike oko Nove
godine umjesto uoči blagdanskih darivanja.
Čudan miris
No, osim godišnjeg pregleda, kvaliteta igračaka prati se stalno, pa je
tako tijekom 2008. godine samo u HZJZ-u i zagrebačkom Zavodu za javno
zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” dosad analizirano ukupno petstotinjak
primjeraka igračaka, točnije, 498. Od toga je petnaest posto, tj. 75
uzoraka, proglašeno zdravstveno neispravnima.
To nije konačan broj jer svaki od županijskih zavoda za javno zdravstvo
na svom području analizira, među ostalim, i igračke kao predmete opće
uporabe, a ima još laboratorija ovlaštenih za takve kontrole.
Do 1. prosinca u Odjelu za predmete opće uporabe HZJZ-a analizirana su
ukupno 184 uzorka igračaka koje su dostavili granična sanitarna
inspekcija, uvoznici, ured državne uprave te proizvođači, doznajemo od
mr. sc. Vjere Haberle, voditeljice Odjela. Bilo je tu 59 plišanih
igračaka od kojih je 19 proglašeno neispravnima zbog ispadanja dlačica.
Od 92 pak plastične igračke 15 nije udovoljavalo propisima.
Nekima su rubovi bili oštri, neke su imale čudan miris, jedna nije
imala odgovarajuću deklaraciju, naime, nedostajalo je upozorenje da se
rabi samo pod nadzorom odraslih. U jednoj su igrački za djecu mlađu od
tri godine nađeni ftalati, dodaci koji omekšavaju plastičnu igračku, a
u
povišenoj su količini kancerogeni. Ostale su igračke bile ispravne
(od metala i drveta te bojice, tempere itd.).
Krom u flomasterima
U Odjelu za analize hrane i predmeta opće uporabe Zavoda za javno
zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” dosad je analizirano ukupno 314 uzoraka
dječjih igračaka. Kako navodi doc. Jasna Bošnir, voditeljica Odjela,
sanitarni su inspektori na tržištu analizirali 47 primjeraka od kojih
je pet bilo zdravstveno neispravno (10,6 posto). Jedan je od njih
uzorak dječjih balona koji su otpuštali boju u model-otopinu sastava
identičnog slini, što znači da bi dijete, napuhujući takav balon,
progutalo boju.
Drugi je uzorak balona sadržao preveliku količinu ftalata, jedna
igračka za bebe bila je u nepropisnoj ambalaži, a dvjema su plišanim
igračkama ispadale dlačice.
Većinu, 267 uzoraka, u zagrebački su ZZJZ dostavili granični sanitarni
inspektori izdvojivši ih kao sumnjive. Od toga je 36 uzoraka proglašeno
zdravstveno neispravnima (14,48 posto).
Najviše zbog ispadanja dlačica (19 uzoraka), zbog ustajalog
nekarakterističnog mirisa (12), u jednom uzorku flomastera utvrđena je
količina kroma veća od dopuštene, kod tri uzorka igračaka utvrđeni su
oštri rubovi koji bi mogli ozlijediti dijete, a jedan uzorak otpuštao
je boju u model-otopinu. Svi su uzorci bili iz Kine, međutim, to nije
automatski pokazatelj loše kvalitete.
Pregledava se 105 uzoraka
Trenutačno je kontroli podvrgnuto 105 uzoraka igračaka pristiglih u Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Sanitarni inspektori počeli su ih pojačano analizirati u studenom. – Uzorci igračaka pretežno su se uzimali s otvorenih prodajnih mjesta kao što su tržnice ili u Zagrebu Konjščinska ulica – kazala je mr. sc. Romana Mrković, načelnica Odjela za sanitarnu inspekciju MZSS-a.
Ne pretrpavaju nam smetišta
– Ima iz Kine i sasvim solidnih igračaka, osobito ako ih ondje izrađuju
i kontroliraju europske tvrtke – ističe Dragutin Ptiček, načelnik
Odjela granične sanitarne inspekcije. Po njegovoj procjeni, količina
ovogodišnjih neispravnih igračaka slična je onoj kakva je bila
prijašnjih godina, jedino je uvoz malo veći nego proteklih godina.
Granična sanitarna inspekcija dosad je u 2008. godini vratila 39
pošiljaka dječjih igračaka s granice. Riječ je o tonama igračaka
podrijetlom najčešće iz Kine. Pošiljke inače dolaze i iz Europe, SAD-a,
Češke... Ali najčešće ih iz tih zemalja preprodaju nakon što ih uvezu
iz Kine. Većinu uzoraka s granice kontroliraju tri laboratorija u
Zagrebu (HZJZ-ov, gradskog ZZJZ-a i Prehrambeno-biotehnološkog
fakulteta).
– Većinu neispravnih pošiljaka, u dogovoru s uvoznikom, vraćamo
pošiljatelju. To činimo radije nego da ih uništavamo kod nas i tako
opterećujemo naša odlagališta smeća – tvrdi D. Ptiček.
