Kad je australski premijer Scott Morrison zadnjeg tjedna 2019. rekao da je u proteklih pet mjeseci zbog požara koji su bjesnjeli u toj zemlji uginulo oko 480 milijuna životinja, tamošnji novinari nisu mogli vjerovati što čuju. Pa su ga čak dva puta pitali radi li se možda o lapsusu.
Sedam mjeseci kasnije pokazalo se, nažalost, kako ne da nije bila riječ o lapsusu, nego je brojka o smrti gotovo pola milijarde životinja bila poprilično manja od one stvarne. Prema studiji u kojoj je sudjelovalo više australskih sveučilišta, a kojom je koordinirao profesor Chris Dickman, na tom kontinentu je za vrijeme „crnog ljeta“, kako je nazvano razdoblje od rujna prošle do kraja veljače ove godine, s lica zemlje izbrisano čak tri milijarde životinja.
Otežan pristup
Konkretnije, oko 143 milijuna sisavaca, 2,5 milijarde reptila, 180 milijuna ptica i 51 milijun žaba. U te brojke nisu uključene ribe, kornjače i beskralješnjaci jer znanstvenici još nisu uspjeli skupiti podatke o tim vrstama. Osim toga, znanstvenicima je još otežan pristup mnogim požarima opustošenim područjima, tako da se procjenjuje kako će ta brojka još poprilično narasti.
– Konačne rezultate trebali bismo imati negdje u rujnu, ali i bez njih je jasno kako je to jedna od najvećih ekoloških katastrofa u proteklih stotinjak godina. Jedino što je usporedivo tome je događaj iz 2010., kada je došlo do eksplozije na naftnoj platformi u Meksičkom zaljevu nakon koje se u more izlilo milijun tona nafte – kazao je profesor Dickman, koji je upozorio kako bi se osim koala, koje su postale simbol stradavanja u australskim požarima, još pedesetak životinjskih vrsta moglo naći u rizičnoj skupini kojoj prijeti izumiranje. Nisu sve stradale izravno od samihpožara, koji su bjesnjeli na području od 11,5 milijuna hektara, što je, usporedbe radi, površina cijele Engleske, nego i zbog indirektnih faktora kao što su nedostatak vode, hrane, prirodnih skloništa, migracija predatora.
– Još od 80-ih godina upozoravamo da se treba smanjiti količina stakleničkih plinova koji se ispuštaju u atmosferu, i to ne iz pukog hira već zbog činjenica koje su kristalno jasne. Šanse za izbijanje požara na australskom kontinentu su sada čak četiri puta veće nego što su bile na početku prošlog stoljeća, a već 2050. one će, nastavi li se svijet kretati tim tempom, biti osam puta veće. S tim automatski ide i izumiranje biljnih i životinjskih vrsta, a onda će biti teško zaustaviti tu lančanu reakciju. Iako će ova prognoza zvučati pesimistično, nije nerealna. Moguće je da će vatra iduće stoljeće do dva doslovce progutati cijeli naš kontinent, odnosno da će ga toliko opustošiti da se na njemu više neće moći kvalitetno živjeti – tvrdi profesor Chris Dickman.
Manje novca za zaštitu
Australija je u proteklih sedam godina srezala proračun za zaštitu ugroženih vrsta za čak jednu trećinu, a zbog crnog ljeta i tri milijarde stradalih životinja trenutačno traje jak pritisak na vladu da ponovno uloži znatan novac u zaštitu tamošnje bioraznolikosti.
Prijedlog zakona već je u izradi, a s obzirom na to da Australija ima najviše na svijetu vrsta koje su pred izumiranjem, pretpostavlja se da bi zakon mogao biti donesen do kraja kolovoza, prije nego što opet počne sezona požara.
Doduše, ona bi ove godine mogla biti nešto manje kritična nego prošle, i to prvenstveno zbog znatnog pada u proizvodnji stakleničkih plinova prouzročenih manjom industrijskom aktivnošću. A ona je izravni rezultat tzv. lockdowna, izolacije koju su zemlje provodile u proljeće ove godine zbog pandemije COVID-19.
