'IMA POTENCIJALA'

Poznati futurolog upozorio na budućnost turizma u Hrvatskoj: 'Pazite da ne završite kao Maroko'

Dubrovnik: Turisti u obilasku gradskih znamenitosti
Foto: Grgo Jelavic/PIXSELL
1/6
08.11.2024.
u 12:18

"Znamo što se dogodilo u Maroku. Naravno da je primamljivo privući više turista, ali kao što pokazuje primjer Maroka, zemlja se ne može obogatiti samo od turizma. Turizam može pomoći, ali ne može biti jedini oslonac. U Hrvatskoj imate bogatstvo prirodnih resursa i tradicije, no tim resursima treba upravljati mudro", naglašava Horx.

Jedan od vodećih njemačkih futurologa, Matthias Horx, na konferenciji RDA u Rijeci, naglasio je da turizam, poput drugih sektora, sve više ovisi o globalnim promjenama – od geopolitičkih kriza do demografskih i klimatskih promjena.  Upitan o specifičnostima današnjeg turizma, Horx posebno izdvaja fenomen poslovnih nomada – osoba koje rade na daljinu i često putuju bez stalnog boravišta.

Ova skupina danas čini oko 15% globalne radne snage, u usporedbi s 5% prije deset godina. Poslovni nomadi i moderni turisti traže fleksibilnost, često preferirajući više kraćih putovanja umjesto jednog dugog odmora. Horx smatra da je era globalizacije kakvu smo poznavali završena, piše Novi list. Zastoji u željezničkom i avionskom prometu diljem svijeta odražavaju izazove moderne mobilnosti, dok bi Hrvatska, zahvaljujući svojoj blizini europskim metropolama, mogla profitirati od rasta individualnog turizma i "turizma mira", koji privlači posjetitelje željne prirode i bijega od masovnog turizma.

Ističući prednosti Hrvatske – od jedinstvene obale i otoka do specifičnih segmenata poput gastroturizma i ekoturizma – Horx upozorava i na opasnosti prekomjerne apartmanizacije i masovnog turizma, koji prijete narušavanju prirodnih ljepota i turističke ponude. "Hrvatska još ima mnogo građevinski netaknutih područja, što je velika prednost u odnosu na zemlje poput Grčke," kaže Horx. Dodaje da Hrvatska, iako dugo percipirana kao destinacija za nižeg budžeta, treba težiti održivom turizmu, privući goste kroz razvoj nišnih ponuda i fokus na kvalitetu, a ne masovnost.

"Znamo što se dogodilo u Maroku. Naravno da je primamljivo privući više turista, ali kao što pokazuje primjer Maroka, zemlja se ne može obogatiti samo od turizma. Turizam može pomoći, ali ne može biti jedini oslonac. U Hrvatskoj imate bogatstvo prirodnih resursa i tradicije, no tim resursima treba upravljati mudro", naglašava Horx.

Govoreći o budućnosti autobusnog prijevoza, opisuje ga kao stabilan, konzervativan biznis, ključan za povezivanje turista s bližim destinacijama. Međutim, s rastom avioprometa, postavlja se pitanje može li autobusni prijevoz postati dovoljno privlačan. Primjeri iz zapadne Europe pokazuju kako se autobusni promet mijenja, s fokusom na veću udobnost, tematska putovanja i dodatne usluge. "Autobusni promet može biti atraktivan ako investiramo u luksuzne terminale i moderniziramo usluge," kaže Horx, dodajući da autobusi u Hrvatskoj još uvijek imaju imidž prijevoza za starije i manje platežno sposobne putnike, što bi se moglo promijeniti inovacijama.

Horx također ističe sve veći utjecaj klimatskih promjena na turističke trendove. Jedan od novih koncepata je „coolcation“ – odmor u hladnijim sjevernim zemljama, dok toplije destinacije privlače sve manje gostiju. Ipak, suvremene tehnologije, poput klimatiziranih hotelskih kompleksa, već omogućuju boravak u izrazito toplim destinacijama poput Dubaija. Hrvatska, zahvaljujući svojoj sunčanoj klimi, mogla bi značajno smanjiti potrošnju energije u hotelima korištenjem solarnih sustava. "Turizam ima golem potencijal, ali mora biti održiv – treba ulagati u infrastrukturu, povećati kvalitetu ponude i razvijati specifične turističke niše," zaključuje Horx.

>>> Na listi najboljih europskih destinacija koje treba posjetiti u jesen, hrvatski dragulj zauzeo je prvo mjesto

Dubrovnik: Turisti u obilasku gradskih znamenitosti
1/17

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije