Uoči današnje saborske rasprave o izmjenama netom donesenog Zakona o izbornim jedinicama, prijedlog je jutros, očekivano, podržala većina u matičnom Odboru za Ustav. Oporbeni zastupnici, ali i vanjski član Odbora, osječki profesor ustavnog prava Mato Palić upozorili su, međutim, na zamke na koje bi ovaj zakon mogao naići, a kriju se u dosadašnjoj praksi Ustavnog suda.
Božo Petrov (Most) i Arsen Bauk (SDP) pritom su "izvukli" dvije odluke Ustavnog suda, iz 2006. i 2008. godine, u kojima je izrijekom navedeno da je "ustavnopravno neprihvatljivo mijenjati završne odredbe zakona i drugih propisa", a ove se izmjene odnose isključivo na odredbu o stupanju zakona na snagu.
Dapače, u odluci Ustavnog suda o izmjenama Pravilnika o ustroju i načinu rada područnih vijeća matičnih odbora iz 2006. godine konstatira se da je naknadna izmjena datuma stupanja na snagu akta pravno nedopustiva, ne samo zato što se protivi ustavnoj zabrani povratnog djelovanja propisa, nego i zato što je "u nesuglasju s načelom vladavine prava, kao jednoj od najviših vrednota ustavnog poretka".
VEZANI ČLANCI
Ovaj pravilnik Ustavni sud je zbog toga ukinuo, za razliku od izmjena Pravilnika o homologaciji motornih vozila iz odluke Ustavnog suda iz 2008. godine, na koju je upozorio Božo Petrov. Tu se radilo o ispravku pravilnika koji je već ranije bio izmijenjen, ali se u tekst izmjene potkrala pogreška tako da više nije odgovarao izvornom pravilniku. Konkretno, nije bilo naznačeno da se definicija prostora za registarsku pločicu odnosi na nova vozila. Pa je resorno ministarstvo išlo mijenjati raniju izmjenu, što je Ustavni sud uvažio tumačeći kako ispravak postaje dio izvornog pravilnika. Pravilnik je zato ostao na snazi u ispravljenom obliku, no Ustavni sud ni ovdje nije propustio napomenuti kako je neprihvatljivo naknadno mijenjati datum stupanja na snagu nekog propisa.
Izvjesno je da će Ustavni sud voditi računa o ovom načelu i kada bude ocjenjivao novi Zakon o izbornim jedinicama i njegove izmjene, koje se odnose isključivo na datum stupanja na snagu zakona, budući da je objavljen 4. listopada, a u njemu piše da je na snagu stupio tri dana ranije. A hoće li zbog toga ukinuti izmjenu koju bi Sabor trebao donijeti u petak, ili će tek konstatirati kad je zakon zapravo stupio na snagu, ostaje za vidjeti.
Na citirane odluke Ustavnog suda oporba je nastavila upozoravati i poslijepodne, u sabornici, no ministar pravosuđa i uprave bez posebnih je pojašnjenja prešao preko tih upozorenja. Primjedba prof Palića odnosila se pak na, po njemu, nedostatne razloge koje je Vlada navela za donošenje izmjena u hitnoj proceduri.
VEZANI ČLANCI
- Postoji dosta bogata praksa Ustavnog suda koja bi se ukratko mogla sažeti na to da je hitni postupak iznimka i da za njega moraju postojati dobro obrazloženi razlozi. A pitanje je je li doista nužno, neophodno da ovo što je danas na dnevnom redu ide u hitni postupak, a da je obrazloženje ovo što je u prijedlogu navedeno – rekao je Palić i nastavio "dobronamjernim savjetom Vladi da pojača obrazloženje kako joj se na Ustavnom sudu ne bi dogodilo nešto zbog čega možda neće biti sretna".
Na "sumnjivu kvalitetu" obrazloženja nužnosti hitnog postupka, ali i prijedloga u cijelosti na Odboru je upozorila i zastupnica Socijaldemokrata Vesna Nađ, koja posebno spornim smatra obrazloženje kako se zakon mijenja otprilike zato što je predsjednik RH Zoran Milanović zakasnio s njegovim potpisivanjem. Nađ podsjeća da predsjednik za to po Ustavu ima osam dana, a da ga je potpisao trećega dana po donošenju u Saboru. I ova zastupnica i Arsen Bauk pritom su uvjereni da je zakon, bez obzira što stoji u njegovim prijelaznim odredbama, na snagu stupio osam dana od objave, onako kako propisuje Ustav. Dakle, da je na snazi od 12. listopada i da ga ne treba mijenjati. Pa smo tako imali priliku svjedočiti neobičnoj situaciji u kojoj oporba uvjerava vladajuće da je sa završnom odredbom u njihovu zakonu sve u redu, a vladajući to odbijaju i inzistiraju da se zakon promijeni.
zakon o ij je totalno nakaradan kao i sve sto iz njega proizlazi..prvo i osnovno treba se postivati drzavni ustroj ..i na osnovu broja biraca odrediti broj zastupnika npr.iz međimurske zupanije 2 zastupnika iz zg 10 zastupnika itd itd