Kada netko spomene prašume, vjerojatno prvo pomislite na Amazoniju u Južnoj Americi, ili možda na središnji dio Afrike gdje pješčana Sahara prelazi u nepreglednu džunglu, no jeste li znali da u ljepotama tajnovitih prašuma možete uživati i u Europi?
Najpoznatija europska prašuma Białowieża zauzima dio teritorija Poljske i Bjelorusije, no iako je manje popularna, prašuma Perućica u BiH nije ništa manje impresivna. Smještena na jugu zemlje u blizini granice s Crnom Gorom, Perućica obuhvaća površinu od 1400 hektara u sklopu Nacionalnog parka Sutjeska.
Perućica je dom nevjerojatnom broju raznolikih biljnih i životinjskih vrsta, ali i stablima starijim od 300 godina i visokim preko 50 metara. Među njenim stanovnicima nalazi se i čak devet vrsta djetlića, te najviša ikada izmjerena smreka koja je dosegla čak 63 metra. Dob prašume procijenjena je na više od 20.000 godina što znači da se počela razvijati i prije posljednjeg ledenog doba.
U Perućici možete pronaći više od 170 vrsta drveća i grmova i više od 1000 vrsta zeljastih biljaka, a među njima su brojne endemske i rijetke vrste. Osim biljkama, ova prašuma obiluje i životinjama. Najviše je beskralježnjaka poput leptira, no ima vodozemaca, gmazova, ptica i riba, te 36 vrsta sisavaca. Rijetkima se smatraju divlja mačka, ris i slijepo kuče, dok su za bioraznolikost važni medvjed, srna, divlja svinja, vuk, lisica i jazavac.
POVEZANI ČLANCI:
Još jedan dragulj ove prašume nesumnjivo je i slap Skakavac koji se obrušava s visine veće od 70 metara u samom srcu parka. Poznat je još i kao najskuplji vodopad na svijetu, jer da biste došli do njega morate kupiti kartu koja košta nešto više od 500 eura. Ako vas taj podatak nije odvratio od posjeta Perućici, imajte na umu da je prolazak kroz prašumu dozvoljen samo uz prisustvo vodiča iz Nacionalnog parka Sutjeska i to u vrlo ograničenim grupama. Ipak se radi o zaštićenom području koje je na nekim mjestima i neprohodno, jer u prašumi nije dozvoljena ljudska intervencija u okoliš.
Prašuma, inače, označava prirodnu šumu koja se razvila bez značajnog utjecaja čovjeka. Dijele se na primarne i sekundarne. Primarne su one na koje čovjek nikada nije utjecao, a sekundarne su gospodarske šume izuzete iz gospodarenja te prepuštene samoregulaciji.
Pridružite se i vi akciji 'Klikni i posadi stablo' i postanite dio najvećeg ekološkog projekta Rezolucija Zemlja! Sve što trebate napraviti je na ovom linku popuniti ime, prezime i e-mail adresu a mi se obvezujemo za svakog potpisnika zasaditi jedno stablo. Nakon prijave na e-mail ćete dobiti lokaciju naše zajedničke šume i „dokument“ Rezolucija Zemlja s vašim digitalnim potpisom za uspomenu.
RS, prašuma, čudna fauna…