Položena državna matura od iduće akademske godine postaje i ulaznica za hrvatske fakultete. Jer sva hrvatska sveučilišta ukinula su prijamne ispite i službeno prihvatila maturu kao preduvjet za upis. Doduše, na 26 fakulteta uz maturu budući će brucoši morati proći i neke dodatne testove, poput provjere specifičnih znanja, logičkog zaključivanja, opće kulture...
Dvije razine ispita
Primjerice, svi koji na jesen žele zasjesti u klupe Filozofskog fakulteta u Zagrebu morat će na maturi položiti hrvatski jezik, i to višu razinu (A). Iz matematike priznavat će im se niža (B) razina. Obvezno je i polaganje bilo kojeg izbornog predmeta, a preduvjet za upis polaganje je testa intelektualnih sposobnosti koji kandidatu može donijeti i do 30 posto od maksimalnog broja bodova. Filozofski, primjerice, vrednuje i ocjene iz srednje škole.
Dodatne provjere posebnih znanja tražit će i Arhitektonski fakultet, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Hrvatski studiji, Kineziološki, Stomatološki, Pravni fakultet te sve akademije. Dapače, na Muzičkoj akademiji za položenu državnu maturu kandidati neće dobiti ni jedan bod, a provjera specifičnih znanja, vještina i sposobnosti donijet će im čak 900 bodova. Ni na Likovnoj i Akademiji dramskih umjetnosti položena državna matura nije uvjet za upis, ali položen hrvatski jezik može kandidatu donijeti do 100 bodova. S druge strane provjera posebnih sposobnosti kandidatima na Dramskoj akademiji može donijeti 700, a na Likovnoj akademiji važnih 800 bodova. Jesu li ti testovi posebnih sposobnosti uistinu potrebni pitanje je o kojem se raspravljalo mjesecima.
Tko je u pravu teško je reći no činjenica je da su nekim fakultetima, poput akademija, stomatologije, građevine... takvi testovi uistinu potrebni. Ovi drugi fakulteti vjerojatnije su na takvim testovima inzistirali jer i dalje žele imati kontrolu nad provođenjem ispita, ali i dodatan izvor prihoda.
Osim što su prijamni ispiti otišli u povijest, matura je budućim brucošima donijela i još jednu veliku novost – količinu izbora. Jer svaki maturant ima pravo javiti se za upis na čak deset studijskih programa, čime je mogućnost da se ostane bez indeksa svedena gotovo na minimum. Upravo su te prijave za studijske programe pokazale koji su fakulteti danas u Hrvatskoj najtraženiji, ali i kojima bi, s obzirom na broj prijava, bilo najpametnije staviti ključ u bravu. Prema najnovijim podacima, Pravni fakultet u Zagrebu nema konkurencije.
Prema broju prijava to je najatraktivniji studij u državi. Slijedi ga Građevinski fakultet u Zagrebu, a na visokom je trećemu mjestu Medicinski fakultet u Zagrebu. Zanimljiv je velik pad zanimanja za Ekonomiju u Zagrebu koja se našla tek na osmome mjestu najpoželjnijih fakulteta. No kao što se prijavom pokazalo na koje fakultete svi žele, postalo je vidljivo i na koje ne želi gotovo nitko, a samim time postavlja se i pitanje njihove budućnosti. Jer teško je logično objasniti zbog čega bi studij, primjerice, tekstilne tehnologije u Zagrebu i dalje trebao postojati kad se na njega želi upisati samo četvero maturanata. Ni u malo boljem položaju nije ni Upravni studij u Šibeniku u čije klupe želi zasjesti 14 maturanata.
Integracija studija
–To je problem i takve studije treba što prije integrirati. Zašto moramo imati tri studija geologije na Sveučilištu u Zagrebu kad ni jedan ne uspije popuniti kvotu? Ti će se problemi morati riješiti – objasnio je Vedran Mornar, član Povjerenstva za provedbu državne mature i dekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva. No za takve radikalne poteze trebat će snage. Matura je pokazala smjer u kojem treća ići. Dalje sve ovisi o dobroj volji!
ovo je dobro za ekonomiju. možda uspiju smanjiti broj upisanih konačno, što znači manje ali kvalitetnije grupe kasnije. još da se biraju samo najbolji studenti...super