S početkom ove školske godine učenici osmih razreda u Srbiji uče da ne postoji hrvatski jezik, odnosno da se Hrvati, Bošnjaci i Crnogorci koriste srpskim jezikom, ali ga nazivaju hrvatskim, bosanskim i crnogorskim jezikom. Na takvu definiciju reagiralo je i Hrvatsko nacionalno vijeće (HNV) u Subotici koje je zatražilo da se takav diskriminatorski stav prema hrvatskom jeziku, ali i bosanskom i crnogorskom jeziku, ispravi.
Na tu primjedbu reagirao je pučki pravobranitelj u Srbiji Zoran Pašalić koji je zatražio povlačenje iz uporabe udžbenika za srpski jezik za osmi razred osnovne škole u kojem se negira postojanje hrvatskog, bosanskog i crnogorskog jezika.
”Odobrenjem udžbenika u kojem stoji takva definicija povrijeđena su prava pripadnika nacionalnih manjina jer se negira postojanje njihovih jezika, od kojih se hrvatski i bosanski jezik koriste u službenoj uporabi jezika i pisma u Republici Srbiji. Mjerodavne institucije prigodom odobravanja udžbenika trebale su uzeti u obzir da takav način podjele južnoslavenskih jezika može za posljedicu imati povredu prava pripadnika nacionalnih manjina i dovođenje priznatih jezika nacionalnih manjina u neravnopravan položaj”, navodi se iz Ureda pučkog pravobranitelja u Srbiji.
Između ostaloga, Pašalić je pozvao i srbijansko Ministarstvo prosvjete, znanosti i tehnološkog razvoja da poduzme sve mjere kako bi sporni udžbenik bio povučen iz upotrebe do početka školske 2022./23. godine. Isto tako zatražio je i da se najkasnije u roku od 60 dana obavijesti o postupanju po njegovoj preporuci. Ovakva preporuka srbijanskog pučkog pravobranitelja naišla je na odobravanje u hrvatskoj zajednici u Srbiji koja tu preporuku smatra ohrabrujućom.
- Svakako je ohrabrujuća preporuka pučkog pravobranitelja koja je upućena Ministarstvu prosvjete kojom se ono poziva da preispita povlačenje udžbenika u kojem se negira hrvatski jezik. Važno je naglasiti da je za nas ohrabrujuće da se konstatira da je došlo do povrede manjinskih prava jer dosad smo kontinuirano imali narativ u javnosti kako u Srbiji praktički nitko nikada nije povrijedio prava manjina - kaže predsjednica HNV-a Jasna Vojnić.
Iako je preporuka takva da Ministarstvo može i ne povući udžbenik, kaže Vojnić, ipak je njome pokazana spremnost da se određene manjine, u ovome slučaju hrvatska, uzmu u zaštitu i da se u razumnim rokovima odgovori na zabrinutost hrvatske zajednice.
- Mi ponovno ističemo da je postupanje Ministarstva nedopustivo, pa i stajališta SANU-a koja su diskriminatorna spram naše zajednice i drugih zajednica kojima se negira njihov jezik. Neophodno je više energije u cjelokupnom društvu uložiti u borbu protiv mržnje i diskriminacije, a najvažnije institucije nikako ne smiju potpadati pod utjecaj takvih nastojanja - ističe Vojnić.
Pojašnjava i kako se takva podjela južnoslavenskih jezika navodi i u udžbenicima za srpski jezik svih nakladnika u Srbiji kao i da je zapravo riječ o stajalištu Instituta za srpski jezik. Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata Vojvodine (DSHV) Tomislav Žigmanov pojasnio je kako je preporuka pučkog pravobranitelja nastala kao posljedica postupanja po prigovoru HNV-a iz listopada prošle godine. Po riječima Žigmanova sada preostaje da se vidi hoće li preporuka pučkog pravobranitelja biti i uvažena od strane Ministarstva.
- Do tada, djeca će učiti da hrvatski jezik ne postoji. U međuvremenu se dogodio tzv. bunjevački jezik i “srpska književnost” u Dubrovniku. Sasvim je drugačije bilo s povlačenjem udžbenika na hrvatskom isto za 8. razred prije dvije godine, nakon lažnih optužaba da se u njemu veliča NDH - istakao je Žigmanov.
Kada je prošle godine HNV ukazao na spornu definiciju južnoslavenskih jezika u Srbiji reagirali su i brojni hrvatski dužnosnici među kojima i Zoran Milanović i Andrej Plenković. U svome komentaru Plenković je rekao kako je to nedostatak poštovanja prema Hrvatskoj, kao i da to ne doprinosi dobrosusjedskim odnosima ni međusobnom uvažavanju i poštovanju pri čemu je definitivno je na štetu hrvatske manjine u Srbiji. Milanović je kazao kako Hrvatska ne može određivati što će pisati u knjigama i udžbenicima u Republici Srbiji, ali i da Hrvatska može početi razmišljati o recipročnim mjerama.
Ćirilica jest za antikvarijat.