KAOS U SUSTAVU

Pravobraniteljica traži hitno otvaranje novih domova za djecu: Nema ni smještaja ni udomitelja

Zagreb: Djeca i dalje idu u školu po starom režimu borbe protiv epidemije
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
1/3
29.04.2022.
u 20:17

Sudu ćemo početi predlagati da djecu smještamo u hodnike Ministarstva. Svoj toj djeci trebao bi posebni skrbnik koji bi tužio državu jer ih ne štiti, smatra socijalna radnika

Apel pravobraniteljice za djecu Helence Pirnat Dragičević kojim traži hitno otvaranje novih smještajnih kapaciteta za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi ogolio je kaos u zanemarenom sustavu u kojem ne postoji nikakva dugoročna ni jasna politika skrbi za djecu.

Pokazalo se da se prije više od desetljeća slijepo krenulo u deinstitucionalizaciju domova bez potrebnih preduvjeta pa danas imamo sve više djece koju moramo zaštititi od njihovih vlastitih roditelja, a nemamo ih kamo smjestiti.

Ugrožen život i zdravlje

Pravobraniteljica je pismo objavila nakon sastanka s ljudima iz centara za socijalnu skrb koji su svakodnevno suočeni s problemima disfunkcionalnih obitelji. Stručnjaci su se obraćali nadležnom Ministarstvu i nailazili na gluhe telefone.

– U ovom trenutku našli bismo na desetak slučajeva koji su potencijalno poput male Nikol. No, kad ih treba izdvojiti, nemamo s njima kamo. Udomitelji su prekapacitirani, imaju po osmero udomljene djece, a smiju imati troje. Kad od nadležnih tražimo rješenje, ne javljaju se. Sudu ćemo početi predlagati da djecu smještamo u hodnike Ministarstva. Svoj toj djeci trebao bi posebni skrbnik koji bi tužio državu jer ih ne štiti dok su razvojno i životno ugrožena – govori nam jedna socijalna radnica.

Stručni tim predložit će izdvajanje djeteta kojem je ugrožen život i zdravlje, koje živi u krajnje nehumanim uvjetima.

– To su situacije gdje zatječemo roditelje alkoholizirane, nekad i u besvjesnom stanju. Roditelje koji nisu svjesni da su im mala djeca negdje kraj ceste ili vode, u opasnoj situaciji. Ne predlažemo oduzeti djecu ako nemaju baš svaki obrok, nego ako gladuju danima i nemaju odjeću – opisuju socijalni radnici.

Navode neke slučajeve koji su “na čekanju” iako ih treba hitno rješavati.

Sud je još početkom travnja donio odluku o žurnom smještaju dviju sestara u dobi od 10 i 11 godina. Resorno Ministarstvo dalo je uputu lokalnom centru za pružanje usluga u zajednici da organizira smještaj. Međutim, to se nije dogodilo, država nema kamo smjestiti tu djecu i ona su i dalje kod roditelja.

Sljedeći mjesec zakazano je ročište zbog prijedloga centra za socijalnu skrb o oduzimanju petero djece, od kojih je jedno osnovnoškolsko i četvero predškolaca. Zbog neljudskih uvjeta u kojima žive i u kojima su životno ugroženi zasigurno će ih trebati izdvojiti iz roditeljskog doma, međutim sve udomiteljske obitelji prebukirane su i nitko ih ne može uzeti na skrb.

Lani posvojeno 145 djece

Treći slučaj je 15-godišnjakinja s poremećajem u ponašanju. Izdvojena je iz obitelji, ali su je u dva navrata domovi za odgoj odbili primiti – opet zato što nisu imali mjesta pa je na kraju smještena u udomiteljsku obitelj. Problemi koje je tinejdžerica tamo prouzročila zahtijevali su intervencije više službi.

Inspekcija Ministarstva socijalne politike na kraju je zaključila da je Centar djevojčicu smjestio u neadekvatan smještaj i protiv tima koji je vodio slučaj podignute su kaznene prijave.

U domovima za djecu i u centrima za pružanje usluga u zajednici (koji nude poludnevni boravak, savjetovanje, organizirano stanovanje) lani je prema izvješću dječje pravobraniteljice bilo 806 djece, 76 više nego u 2020. godini. Među njima su najbrojnija djeca mlađa od sedam godina – 244.

Bilo bi ih i više da ima mjesta za njih. Samo u Koprivničko-križevačkoj županiji trenutačno se vode sudski postupci za 50-ak djece, a za još toliko djece bi ih realno trebalo pokrenuti, no biraju se teži slučajevi jer hrvatski sustav socijalne skrbi nije u stanju zaštititi svu djecu. Dječji dom Zagreb u Nazorovoj trenutačno smješta 90-ero djece iako je kapacitet 61.

U Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike kažu da planiraju proširenje kapaciteta organiziranog stanovanja za djecu. – Tijekom 2021. u RH posvojeno je 145 djece što je najveći broj posvojene djece do sada u jednoj godini. Do 18. travnja 2022. posvojeno je 49 djece.

Ukupno je izdvojeno iz obitelji 3239 djece od kojih se 1914 nalazi u udomiteljskim obiteljima. Osim navedenog, kontinuirano pruža stručnu podršku u situacijama nemogućnosti realiziranja smještaja djece. Tijekom prošle godine Ministarstvo je posredovalo u smještaju 132 djece na zamolbe centara za socijalnu skrb, kažu u Ministarstvu.

Koprivnički Centar: Pitanje je vremena kad će se nešto dogoditi

”Dosta nam je da svakodnevno zovemo ustanove za koje znamo unaprijed da su prekapacitirane, da djeca smještena prilikom izricanja žurnih mjera spavaju u boravcima ustanova i hodnicima, da su nam udomiteljske obitelji za koje smo odgovorni mi, naši Centri, prekapacitirane i da je samo pitanje vremena kad će se nešto dogoditi, a Ministarstvo će uobičajeno tražiti odgovornost od nas na najnižim razinama, kako bi sebe apstrahiralo od odgovornosti.

Neshvatljiva je inertnost Ministarstva oko rješavanja ovog problema koji nije od jučer, već se samo produbljuje otkad je počela transformacija i deinstitucionalizacija ustanova, bez da su prethodno razvijeni drugi pružatelji usluga i iznađene druge prihvatljive opcije zbrinjavanja djece”, stoji u pismu kojeg je potpisalo 16 stručnih radnika Odjela za djecu, mlade i obitelj koprivničkog Centra za socijalnu skrb prije mjesec dana i odaslalo ga na adrese ostalih centara u zemlji.

>> VIDEO Završna izložba projekta "Igračke- djetinjstvo zauvijek"

Komentara 3

LU
luckyluke1
21:47 29.04.2022.

Razne pravobraniteljice ruše obitelji i tako čine zločin prema djeci, jer umjesto da pomognu da se obitelji zadrže na okupu one ih razdvajaju. Svi dobro znamo da je za djecu važnija bilo kakva obitelj, od razorene obitelji, domova, udomljavanja.

Avatar Svračak
Svračak
20:49 29.04.2022.

U Jelkovcu im je Milan dijelio stanove a sada bi trebali i domove za djecu.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije