Jučer je završena javna rasprava o tezama za novi Obiteljski zakon (OZ) koje bi trebale usmjeriti radnu skupinu u daljnjem radu uz sva stručna očitovanja koja su već dobili u dosadašnjem radu u raspletanju jednog od većih pravnih problema kojim se trenutačno, i to opetovano, bavi i Ustavni sud.
Pristiglo je više od stotinu komentara, ponajviše vezano za uređenje odnosa roditelja i djece, skrbništva, uzdržavanja i braka. Dok je pravobraniteljica za djecu Milas Klarić bila izuzetno kritična na početku, govoreći kako će nas budući OZ, čija rješenja radna skupina prema dobivenim smjernicama iz stručne i javne rasprave tek treba formulirati, vratiti stoljećima unatrag, u komentarima teza i kritikama dijagnoze stanja zadržala se u stručnim okvirima.
Založila se za osiguranje dovoljnog broja sustavno educiranih i superviziranih stručnjaka u sustavu socijalne skrbi i pravosuđu, zatim i posebnih skrbnika za zastupanje interesa djeteta, za osnivanje specijaliziranih obiteljskih sudova s dežurstvima i ekipiranim stručnjacima, osiguranje netraumatskih uvjeta djetetu, te žurnog postupanja.
Prigovorila je što nisu objavljena stručna mišljenja kojima je radna skupina raspolagala te je ocijenila problematičnim što je kao temelj za stvaranje novog zakona uzet OZ iz 2003. to više što na aktualni OZ iz 2015. njezin ured nije zaprimio nijednu prijavu koja bi sugerirala “teške i nepopravljive posljedice”.
S tim u vezi prigovara i što su u radnoj skupini neki od glavnih osporavatelja OZ-a iz 2015. Najlošijim dijelom teza smatra to što predlagatelj “griješi u ocjeni postojećeg uređenja zajedničke roditeljske skrbi“. Milas Klarić protiv je obveznog predbračnog savjetovanja u čemu se slaže s voditeljicom radne skupine prof. dr. sc. Dubravkom Hrabar, s tim da se o dragovoljnom nije izjašnjavala za razliku od Ureda pučke pravobraniteljice koji vodi Lora Vidović.
Taj Ured smatra da građani trebaju imati slobodu izbora gdje će se savjetovati i da im to treba biti omogućeno na cijelom području RH. Naglasak im je na promicanju savjetovanja te osnaživanju svih dionika koji bi se time bavili.
Hrvatska biskupska konferencija napomenula je kako je Katolička crkva, svjesna važnosti prevencije, zasad jedina provodila sustavnu pripravu za one koji brak žele sklopiti u vjerskom obliku, te skreću pozornost na potrebu i za bračnim i obiteljskim savjetovanjem radi poboljšanja odnosa u braku, ali i kvalitetnijeg roditeljstva pa predlažu da se u tom smislu osnaže obiteljski centri.
Pohvalili su izbalansiran sastav radne skupine te inzistiraju i na zaštiti braka s obzirom na to da je sada i u Ustavu. I Autonomna ženska kuća Zagreb je protiv obveznog predbračnog savjetovanja, jer ga u nekom obliku već imamo preko matičara, te ističu da sekularnom uređenju države ne priliči kad bi obvezno pravno savjetovanje provodile vjerske zajednice.
Koordinacija udruga za djecu smatra da nije dobro prenaglašavanje samo pravnih učinaka savjetovanja. Naročito ih zabrinjava što članovi radne skupine plasiraju tezu da će osnaživanje centara za posebno skrbništvo biti veliki teret za proračun, a zanemaruje se što će već uloženo biti nepovratno izgubljeno.
>> 'Ako predbračno savjetovanje ljude iritira, ono ne treba biti obavezno'
Tko zeli neka ide, tko ne zeli neka ne ide. Ionako nikakva korist od toga. Samo ce uhljebiti jos neke svoje da drze neke moralne prodike, a da vjerojatno niti sami nisu u braku ili je brak na klimavim nogama.