Neka se umnože prilike za katolike i pravoslavce da rade zajedno, da mole zajedno i zajedno navještaju jedino Evanđelje, kazao je više puta papa Franjo.
I njegovo putovanje u Bugarsku i Makedoniju bilo je ekumensko. No, unutar Pravoslavne crkve postoje podjele. Ne samo što nema jednog vikara, kao što Katolička crkva ima papu, već su podijeljene po teritorijima, nacijama, pokrajinama... Neke su se samostalno odvojile od bivše zajednice, neke žele biti samostalne itd.
Bartolomej za priznanje
Bugarska pravoslavna crkva (BPC) je najstarija autokefalna slavenska crkva. Odvojila se od Konstantinopolske patrijaršje 927. godine. Konstantinopol priznaje njezinu samostalnost tek 1945. Većina pravoslavnih crkvi smatrala ju je heretičnom jer se držala doktrine po kojoj i Pravoslavna crkva dobiva svoju samostalnost zajedno s dobivanje samostalnosti nacije. Ta praksa je proširena, premda nema službeni vjerski temelj.
Makedonska pravoslavna crkva (MPC) proglasila se autonomnom od Srpske pravoslavne crkve (SPC) 1967. godine, premda Makedonija tada nije bila samostalna. Autokefalnost MPC -a nije priznala nijedna pravoslavna crkva ni sada kada je Makedonija postala samostalna država.
Da se ne vraćamo daleko u povijest (do raznih carstava i bizanta) spomenimo da je nakon Balkanskih ratova 1912. i 1913. područje današnje Makedonije prešlo iz vlasti Osmanskog carstva pod vlast Kraljevine Srbije. Posrbljavanje je provođeno i u pravoslavnoj crkvi u Makedoniji sve do Drugog svjetskog rata, poslije kojeg su Makedonci, kao zaseban narod, htjeli imati svoju nacionalnu pravoslavnu crkvu. Pregovori sa Srpskom pravoslavnom crkvom koji su htjeli dovesti do osnivanja Makedonske pravoslavne crkve prekinuti su 1967. godine i tada je jednostrano proglašena autokefalnost MPC-a. SPC smatra da bi MPC trebala biti s njom u kanonskom jedinstvu. Tako SPC priznaje u Makedoniji samo Pravoslavnu ohridsku arhiepiskopiju. Konstantinopolski ekumenski patrijarh Bartolomej zalaže se da se prizna MPC, a to na određeni način podržava i Vatikan. Znakovito je što je prije nekoliko godina papa imenovao mons. Kiru Stojanova jedinim biskupom egzarhom, odnosno istodobnim šefom latinskog i bizantinskog obreda, a što je jedinstveni slučaj u Crkvi.
Bugarska pravoslavna crkva je 2017. prihvatila zahtjev MPC-a da joj bude "majčinska" Crkva, a to pokroviteljstvo BPC-a nad MPC-om izazvalo je u Srbiji protivljenja. Prema onome što se moglo vidjeti i sada tijekom posjeta pape Franje Skoplju postoji određeno nezadovoljstvo prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi, jer ju se smatra glavnim krivcem za nepriznanje autokefalnosti MPC-a. A, uz SPC je i Grčka pravoslavna crkva (GPC) koja je, primjerice, prekinula ekumenske razgovore s Katoličkom crkvom koji su uvijek jednom godišnje vođeni u Bariju samo zato šeto je Vatikan, polovicom osamdesetih godina, dozvolio da se u prostorijama Vatikanskih muzeja organizira izložba ikona iz makedoskih manastira, a u povodu dana svetih Ćirila i Metodija.
Grčka pravoslavna crkva je to shvatila kao korak Vatikana prema priznanju MPC-a. Tada je u Atenu morao otputovati tadašnji državni taknik kardinal Casaroli kako bi GPC uvjerio da nije riječ o priznanju već o jednostavnoj izložbi. No, Vatikan od tada više nije organizirao ni jednu manifestaciju s MPC-u, premda svake godine za dane svetih Ćirila i Metodija doleze makedonska izaslanstva u Svetu Stolicu i prima ih Papa. Odvojeno dolazi i bugarsko izaslansktvo.
Zapravo pravoslavne crkve, moglo bi se kazati, i poltički djeluju. Patrijarsi su više-manje vezani s vlašću, a to obje strane obilato koriste. Svojedobno mi je kardinal Silvio Oddi (umro 2001.), koji je bio vatikanski predstavnik u Beogradu odakle ga je protjerao Tito nakon što je objavljeno da će Stepinac postati kardinal, kazao kako Pravoslavna i Katolička crkva idu u paraleli, a paralela se spaju u beskonačnosti. Dakle, dvije bi se crkve mogle spojiti, ali su pravoslavne međusobno odvojene i svaka posebno spojene s vlastima.
Gotovo riješena sva pitanja
Prema mišljenju pape emeritusa Benedikta XVI. teološka pitanja koja dijele Pravoslavno od Katoličke crkve su gotovo sva riješena. Dvije bi se crkve mogle još više približiti. Ali tko će to reći Rusima, jednom je kazao Ratzinger. Zapravo patrijarsi više djeluju kao političari nego kao svećenici. Govore ono što misle da će im donijeti veću popularnost, ali su svi zatvoreni u svojim krugovima. Nemaju prisniji kontakt s vjernicima osim onoga u crkvama.
VIDEO - Papa Franjo pozdravlja novinare u avionu
Ruska pravoslavna crkva je tek 2000. godine na Svetom Sinodu usvojila temelje socijalne doktrine. U dokumentu se obrađuju pitanja odnosa između Crkve i države vezana za socijalu.
Bog spaja, a ljudi razdvajaju...Tko moze ugoditi ljudima..Zasto se kaze 100 ljudi ,100 cudi...Jedan Bog,Isus nas je sve otkupio i okupio u jednu crkvu...Ali ne mogu ljudi zivjeti u zajednistvu...To se pokazalo na pocecima crkve, pa i medju apostolima jos dok je Isus bio s njima...Raspravljali su ko ce biti prvi medju njima...