Bila je sredina prosinca 2010., točnije 10. prosinca 2010., kada je Ivo Sanader, bivši premijer koji je sa svoje funkcije naprasno odstupio u srpnju 2009., izašao iz svoje vile u Kozarčevoj. Mahnuo je novinarima koji su ga čekali pred kućom te se uputio niz ulicu.
U tom trenutku nitko vjerojatno nije mislio da upravo počinje jedna od najduljih pravosudnih sapunica, koja je uključivala pokušaj bijega nekada najmoćnijeg čovjeka Hrvatske, njegovo uhićenje, kao da je zadnji kriminalac, na nekoj austrijskoj autocesti, pritvaranje, izručenje Hrvatskoj, suđenje, nepravomoćnu osuđujuću presudu, ukidanje te presude pa ponovljeno suđenje...
Izdržava kaznu za Planinsku
A upravo sve navedeno dogodilo se proteklih deset godina tijekom suđenja za aferu Fimi media, koja je jučer okončana na zagrebačkom Županijskom sudu. Drugi put, a sudsko vijeće pod presjedanjem sutkinje Irene Kvaternik nepravomoćnu presudu Ivi Sanaderu objavit će 13. studenog u 10 sati. Sanader je trenutačno na izdržavanju šestogodišnje zatvorske kazne zbog afere Planinska, no zbog narušena zdravlja vrijeme više provodi po bolnicama i rehabilitacijama nego u Remetincu. Koncem 2019. izrečena mu je i nepravomoćna presuda na ponovljenom suđenju za aferu Ina – MOL.
I u tom je postupku osuđen na šest godina, a Vrhovni sud, iako je prošlo gotovo godinu dana od izricanja te presude, još nije sazvao javnu sjednicu na kojoj će se raspravljati o žalbama. Kao što nije sazvao ni sjednice vezano za slučajeve Hypo i HEP – Dioki. Obje presude donesene su u listopadu 2018. Za aferu Hypo nepravomoćno je osuđen na dvije i pol godine, a za aferu HEP – DIOKI nepravomoćno je oslobođen optužbi. Kako će završiti ponovljeno suđenje za aferu Fimi media, tek će se vidjeti, a na prvom suđenju bio je nepravomoćno osuđen na devet godina zatvora dok presudu 2015. nije ukinuo Vrhovni sud.
U aferi Fimi medija, koju su mediji odmah na početku prozvali majkom svih afera, osim Sanadera optužen je i HDZ, kao prva politička stranka koja je završila na optuženičkoj klupi. Optuženi su i Mladen Barišić, Ratko Maček i Branka Pavošević. Bila je optužena i Nevenka Jurak, vlasnica Fimi medije, koja je preminula u studenom 2019. USKOK Sanadera i ostale tereti da su preko Fimi medije izvlačili novac iz državnih poduzeća te da su tim novcem financirani Sanaderovi privatni troškovi te crni fondovi HDZ-a.
Sanadera se tereti i za 15 milijuna kuna koje mu je prema optužnici donio Mladen Barišić, a USKOK traži da se Sanaderu i njegovoj obitelji oduzme oko 20 milijuna kuna. Nadalje, USKOK smatra da su svi navodi optužnice dokazani, dok obrana ima suprotan stav. Tijekom suđenja saslušano je gotovo 150 svjedoka, a mnogi od njih iskazivali su i tijekom prvog suđenja, i to vrlo detaljno, kako se izvlačio novac iz državnih poduzeća čijim direktorima je na jednom sastanku u Vladi, tvrdi USKOK, Sanader naložio da posluju s Fimi medijom.
Kada je afera pukla, doznalo se i da je HDZ imao crne fondove pa je tako Branko Bačić osobno u USKOK odnio dva milijuna kuna i 300.000 eura iz tih crnih fondova. Tijekom suđenja doznalo se i da je HDZ primio oko 9,6 milijuna kuna neevidentiranih donacija, a zbog svega toga na prvom suđenju bio je nepravomoćno osuđen na plaćanje pet milijuna kuna novčane kazne i oduzimanje 24,2 milijuna kuna.
Inače, prvo suđenje počelo je u travnju 2012., a u ožujku 2013. donesena je nepravomoćna presuda kojom su osim Sanadera i HDZ-a i ostali optuženici bili osuđeni: Nevenka Jurak na dvije godine zatvora, Barišić na tri, Branka Pavošević na godinu i pol, a Maček na uvjetnu kaznu.
No tu je presudu u srpnju 2015. ukinuo Vrhovni sud smatrajući da su Sanaderu povrijeđena prava jer N. Jurak, Barišić i Pavošević nisu htjeli odgovarati na pitanja, što je njihovo pravo. Osim toga, Vrhovnom sudu bio je sporan i dio presude prema kojem je Barišić Sanaderu donio 15 milijuna kuna.
Nisu željeli odgovarati
Vrhovni sud nije sporio da je nepravomoćna presuda utemeljena i na drugim dokazima, a ne samo na iskazu Mladena Barišića, no sporno im je bilo što Barišić nije htio odgovarati na pitanja pa Sanaderova obrana nije mogla provjeriti njegove navode. Osim toga Vrhovni sud je u odnosu na HDZ zauzeo stav da je neevidentiranje 9,6 milijuna kuna donacija prije prekršaj nego kazneno djelo, dok vezano za crne fondove te stranke nije ni analizirao iskaze svjedoka, a nije ni spomenuo novac koji je Bačić uime HDZ-a predao USKOK-u.
Uputa je bila da se tijekom ponovljenog suđenja, koje je počelo u travnju 2016., te stvari razjasne. Kada je ponovljeno suđenje počelo, N. Jurak, B. Pavošević i Barišić, koji su na prvom suđenju priznali krivnju, sada su je negirali. No i dalje nisu htjeli odgovarati na pitanja, što znači da je sve ostalo isto kao i na prvom suđenju. Što se tiče svjedoka, većina ih je ponovila iskaze s prvog suđenja, a neki su ranije iskaze pokušali ublažiti.
Čemu žurba uopće!?