Vlada je na današnjoj sjednici Saboru uputila mišljenje na izvješće o radu Državnoga odvjetništva te na izvješće o stanju sudbene vlasti u prošloj godini, ali u njemu jednoznačno ne navodi podržava li ih ili ne. O radu DORH-a prošlih dana pisalo u medijima, odnosno nagađalo hoće li na čelu DORH-a i dalje ostati Dinko Cvitan.
Vlada je na sjednici, kojoj zbog obiteljskih razloga nije nazočio prvi potpredsjednik Tomislav Karamarko, parlamentu na raspravu i usvajanje uputila izmjene Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju te Zakona o zdravstvenoj zaštiti.
Karamarko je u izjavi novinarima prije nekoliko dana nije rekao hoće li Banski dvori podržati izvješće o DORH-u, kazavši da to ovisi o analizama i razgovoru u Vladi. Potpredsjednik Vlade Božo Petrov prekjučer je, pak, na pitanje novinara treba li smijeniti Cvitana, rekao da on za to u ovom trenutku ne vidi razloga, odnosno da nije vidio argumente po kojima bi trebalo glasovati protiv izvješća.
Zamjenica ministra pravosuđa Barica Novosel na sjednici je istaknula da je postojeći Zakon o Državnom odvjetništvu donesen 2009., da je od tada višekratno mijenjan, te da se nameće nužnost pristupanja njegovu sustavnom uređenju.
– Zbog toga je u Ministarstvu pravosuđa osnovana radna skupina čiji je cilj do kraja 2016. izraditi novi zakon o Državnom odvjetništvu i Državnoodvjetničkom vijeću – rekla je Novosel.
Vlada predlaže izmjene Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju
Na dnevnom su redu bile i izmjene Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju kojima Banski dvori predlažu povećanje maksimalnog iznosa sudjelovanja (participacije) osiguranih osoba u troškovima zdravstvene zaštite sa 60,13 posto proračunske osnovice na 90,20 posto proračunske osnovice. To znači da se za osobe koje nemaju dopunsko zdravstveno osiguranje maksimalni iznos participacije za bolničko liječenje povećava s dvije na tri tisuće kuna.
Također, izmjenama se osiguranicima HZZO-a propisuje obveza plaćanja naknade za pregled u hitnom bolničkom prijamu koji je obavljen na njihov zahtjev, i to u slučaju kada se pregledom ne ustanovi indikacija za hitnu medicinsku pomoć, koja podrazumijeva pružanje dijagnostičkih i terapijskih postupaka nužnih u otklanjanju neposredne opasnosti za život i zdravlje. Iznos naknade utvrđuje Upravno vijeće HZZO-a uz suglasnost ministra, a prema ranijim najavama, ta bi naknada trebala iznositi 150 kuna.
Ministar zdravlja Dario Nakić naglasio je da je cilj reforme nije ubiranje dodatnih prihoda, već da se osigura pomoć onima kojima je doista potrebna, a ne da se zloupotrebljava mogućnost sustava.
– Treba naglasiti važan moment koji se prešućuje – da ćemo povećati broj liječničkih timova hitne medicinske službe za otprilike 19 u dijelovima Hrvatske koji su slabo razvijeni – rekao je ministar Nakić.
Izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti Vlada u cilju osiguranja dostupnosti te jačanja uloge primarne zdravstvene zaštite do kraja 2017. produljuje rok kada prestaje rad u privatnoj praksi zakupom i to za ljekarničku djelatnost, djelatnost dentalnog laboratorija i pojedine specijalističke djelatnosti. Izmjene se donose radi nužnosti osiguranja dostupnosti, sveobuhvatnosti i kontinuiranosti pružanja zdravstvene zaštite stanovništvu, što bi bilo ugroženo u slučaju prestanka rada zdravstvenih radnika – zakupaca jedinica zakupa domova zdravlja, obrazlaže Vlada.
– Predlaže se da se ovaj zakon donese po hitnom postupku – rekao je ministar Nakić.
Vlada je, uz ostalo, odbila prijedlog izmjena Zakona o referendumu kojima zastupnik Živoga zida Ivan Vilibor Sinčić predlaže da se referendum o nekom pitanju raspisuje ako ga zatraži tri posto od ukupnog broja birača. Prijedlog je u suprotnosti s Ustavom, obrazložila je ministrica uprave Dubravka Jurlina Alibegović, jer u njemu stoji da je za raspisivanje referenduma potrebno da ga zatraži deset posto birača.
Usvojen je i Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva.
O izmjenama Zakona o HNB-u tek nakon očitovanja ECB-a
Na dnevnom redu sjednice Vlade bilo je i mišljenje o prijedlogu izmjena Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci, koji su predložila 45 zastupnika u Hrvatskome saboru. Tim su zakonskim prijedlogom željeli omogućiti da Državni ured za reviziju jednom godišnje revidira financijska izvješća i ukupno poslovanje središnje banke, kao i da se o godišnjem izvješću HNB-a raspravlja i glasuje na plenarnoj sjednici Hrvatskog sabora. Također, predlagalo se i da se mandati guvernera i viceguvernera ograničavaju na maksimalno dva šestogodišnja mandata.
No, u Vladi smatraju da se o tom zakonskom prijedlogu ne treba raspravljati sve dok Europska središnja banka (ECB) ne dostavi svoje očitovanje koje je zatražilo Ministarstvo financija. Naime, Hrvatska je kao članica Europske unije dužna savjetovati se s ECB-om u vezi sa svakim prijedlogom propisa iz područja nadležnosti Europske središnje banke, a među područjima o kojima se države članice moraju savjetovati s ECB-om su i prijedlozi zakona i drugih propisa koji se odnose na nacionalnu središnju banku. To je, navodi se u mišljenju Vlade, utvrđeno i samim Zakonom o HNB-u.
Vlada je donijela i odluku temeljem koje će Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture preuzeti obveze na teret državnog proračuna za sklapanje ugovora o obvezi obavljanja domaćeg linijskog zračnog prijevoza na linijama na kojima zračni prijevoznici nemaju poslovnog interesa, a ta se linija smatra vitalnom za gospodarski i socijalni razvoj određene regije. Nakon provedenog javnog natječaja, za održavanje takvih linija odabrani su Croatia Airlines i Trade Air, koji zbog toga imaju pravo na naknadu u ukupnom iznosu višem od 388 milijuna kuna.
Usvojen je i prijedlog odluke o davanju državnih jamstava za osiguranje 80 posto iznosa financiranja dvaju brodova za prijevoz automobila, kamiona i kontejnera na prikolicama, čiju gradnju je s kupcem ugovorio Uljanik. Pulskom bi brodogradilištu tako država trebala jamčiti za izdavanje bankarskih garancija kupcu brodova CLdN roro S.A. Luxembourg, po avansnim uplatama u iznosu od 32,4 milijuna eura po brodu, odnosno ukupno 64,9 milijuna eura za dva broda, uvećano za troškove i kamatu.
Ugovorna prodajna cijena po brodu iznosi gotovo 58 milijuna eura, a u troškovima gradnje znatno je učešće domaće komponente, koja iznosi 35,2 milijuna eura, odnosno 63 posto ukupnih troškova gradnje broda, što ustvari predstavlja važno izvozno tržište za domaće gospodarske subjekte koji sudjeluju u isporukama materijala i usluga prilikom gradnje broda, stoji u obrazloženju Vladine odluke.
Također je usvojen Prijedlog zaključka u vezi s izradom prijedloga novog modela sufinanciranja, odnosno financiranja prijevoza redovitih učenika srednjih škola u razdoblju rujan 2016. – lipanj 2017. godine. Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Predrag Šustar rekao je da bi uvođenje dohodovnog cenzusa u znatnoj mjeri trebalo racionalizirati troškove i učiniti sustav pravednijim.
Prilikom izrade novog modela sufinanciranja i financiranja srednjoškolskog prijevoza, resorno će ministarstvo u suradnji s Poreznom upravom, putem službene aplikacije, prikupljati osobne identifikacijske brojeve (OIB) članova kućanstva redovitih učenika srednjih škola koji su u prethodnom razdoblju ostvarivali navedeno pravo. Pod članovima kućanstva smatraju se osobe koje zajedno žive i podmiruju troškove života bez obzira na srodstvo.
Inače, od ministra Šustara novinari nisu mogli dobiti očitovanje na zahtjev voditelja ekspertne skupine za izradu cjelovite kurikularne reforme Borisa Jokića koji je najavio odstupanje članova skupine ako ministar danas do 10 sati ne odbaci zaključke saborskog Odbora za znanost, među kojima i onaj da skupinu treba proširiti s desetoro novih članova s različitih područja.
Usvojen je i Prijedlog odluke o adaptaciji i dodjeli na korištenje triju stambenih kontejnera iz strateških robnih zaliha Općini Podgori za smještaj obitelji s malodobnim djetetom, za koju je ministar gospodarstva Tomislav Panenić rekao da žive u krajnje nehumanim uvjetima.
Prihvaćen je prijedlog zaključka u vezi s prihvaćanjem očitovanja Republike Hrvatske na četvrto mišljenje Savjetodavnog odbora Vijeća Europe o provedbi Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina. Potpredsjednik Vlade Božo Petrov rekao je da je u proteklom razdoblju došlo do unapređenja prava nacionalnih manjina.
uzimate nam 40% od plaće pa još jednom kupnjom i plaćanjem računa 25%! to je 65% od naše plaće državi a samo 35% nama od naše zarade! i još vam je malo ??? halo ... vi u državnoj blagajni imate previše sredstava i obećali ste nam bolji život a sad nas želite još dodatno pljačkati i osiromasivati. radite ako znate kako ili dajte ostavke nesposobnjakovići.